Drugi dio članka možete pročitati OVDJE
Važna je krupnoća i kakvoća ploda. Masa ploda bi trebala biti između 3 i 5 g, udio svježeg mesa 70 do 80%, plod mora imati visok udio suhe tvari, povoljan udio organskih kiselina, visok udio C vitamina (poželjno bi bilo da se kreće između 600 i 1200 mg/100g svježeg mesa ploda), dobru aromu i boju.
Ranija sadnja u proljeće bolja je od tzv. zakašnjele sadnje, zbog toga što se korijenova mreža obnovi i obraste novim korijenjem prije početka rasta nadzemnih organa. Tako obnovljena korijenova mreža može bolje opskrbiti nadzemni dio vodom i hranjivima. Kasna proljetna sadnja ima niz nepovoljnih posljedica. Prije svega korijen se ne pripremi i ne razvija dostatno, pa ne može nadzemni dio opskrbiti potrebnom količinom vode i hranjivih tvari. Naime, rast nadzemnog dijela počinje gotovo u isto doba kad i rast korijenja (obnavljanje korijenja nakon sadnje). Kad zbog povoljnih temperatura zraka (topline) počne vegetacija nadzemnog dijela, onda se od korijena zahtijeva dosta vode. Budući da korijen još nije sposoban nadzemni dio opskrbljivati vodom a kamoli hranjivima, dolazi do zastoja, usporenja i nedovoljnog rasta mladih voćaka tijekom proljeća i ljeta. Tada mlade voćke u prvoj godini nakon sadnje ne postignu dobru, a često ni zadovoljavajuću razvijenost. Proljetna je sadnja voćaka, a pogotovo kasna, osobito nepovoljna u toplim južnim područjima, gdje zbog neravnomjernog rasporeda padalina (kiše) često nastupi suša.
Sustav uzgoja i održavanje nasada
Voćke sadimo u doba mirovanja vegetacije ujesen ili u proljeće. Bolje je voćke saditi rano ujesen nego u proljeće. Ako ih sadimo u proljeće, onda to treba obaviti što ranije. Razmak između redova je oko 3.5 do 4 m, i 1 m u redu ako se sade manje bujne biljke, a za bujnije biljke razmak u redu se povećava i do 2 m. Za sadnju je najbolje odabrati dobro drenirano i ne preteško tlo. Neka istraživanja sugeriraju da je udio C vitamina u plodovima divljih ruža raslih na relativno kiselim tlima malo veći nego kod onih koje rastu na alkalnim tlima. Preporuča se uporaba crnih plastičnih folija za malčiranje. One osiguravaju bolju opskrbljenost vodom i sprečavaju nasrast korova. Nedostaci ovakvog načina malčiranja su problemi s korovom koji rastu neposredno uz biljku, otežana gnojidba i štete na foliji izazvane raznim životinjama. Ipak, ovaj način suzbijanja korova se preferira u odnosu na uporabu herbicida ne samo zbog ekoloških aspekata, nego i zbog velike osjetljivosti divlje ruže na herbicide. Nakon sadnje nasad treba ograditi da se biljke zaštite od životinja koje bi ih mogle pojesti. Druge ili treće godine nakon sadnje biljke postaju robusnije i trnovitije pa ograda više nije nužna. Divlje su ruže prilično otporne na sušu pa je natapanje rijetko potrebno, pogotovo ako se koristi malčiranje plastičnom folijom.
Gnojidba
Pri sadnji bi svakoj biljci bi trebalo dati 50g NPK, po mogućnosti u obliku organskog gnojiva (npr. 3,5-4,0 kg zrelog stajskog gnoja). U kasnijim godinama, treba unositi u tlo oko 300 kg/ha NPK godišnje, što bi otprilike odgovaralo količini od 20 do 25 t/ha zrelog stajskog gnoja.
Rezidba
Pravilna rezidba je bitna zbog toga što oblik grma i starost grana utječu ne samo na količinu uroda, već i na kakvoću plodova. Mlade se biljke nakon sadnje režu tako da im se ostavi 2 do 5 pupova na svakom glavnom izbojku. Preporuča se da gornji pupovi budu okrenuti prema vanjskoj strani grmića. Svake godine u proljeće vrhovi biljka se trebaju orezivati kako bi se dobio željeni oblik grma. Biljka u puni rod dolazi 4 do 6 godina nakon sadnje. Plantaže divlje ruže mogu biti jako dugotrajne ako se rezidba obavlja redovito. Način rezidbe ponešto će se razlikovati ovisno o tome planiramo li ručnu ili strojnu berbu plodova. Za ručnu berbu preporuča se zimski rez kojim se na svakom glavnom ogranku ostavi 10-15 rodnih izbojaka. Slabi izbojci i oni stariji od dvije godine trebaju se ukloniti. Rezidba biljaka u nasadima u kojima se provodi mehanizirana berba može se provoditi kosilicom za živicu koja je montirana na traktor. Takva se rezidba provodi svake druge godine u rano proljeće kako bi se grm orezao sa strana i na vrhu. Ponekad se treba provesti i zelena rezidba početkom ljeta kako bi se skratili najduži izbojci. Bez obzira na način berbe, kada rodnost počne opadati biljke treba pomladiti tako da se grmovi potpuno skrate do visine od 5 do 10 cm iznad tla. Obično se pomlađuju svakih 8 do10 godina.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
