Domovina bagrema (Robinia pseudacacia L) je istočni dio Sjeverne Amerike, no, danas je ova biljka proširena po cijelom svijetu. U Europu je stigao početkom 17. stoljeća kad je Jean Robin, vrtlar na francuskom dvoru, nabavio prve bagremove sjemenke i posadio ih u kraljevskom vrtu. Poznati botaničar Carl von Line u Robinovu čast nazvao je ovu biljku, prije poznatu kao pseudacacia, novim imenom Robinia pseudacacia. Riječ acacia dolazi od grčkog „akis“ , što znači trn, a pseudacacia znači lažna akacija i poizlazi iz sličnosti ove biljke s nekim vrsstama roda Acacia koje rastu u tropskim područjima Srednje i Južne Amerike, Afrike, Azije i Australije.
Bagrem naraste u visinu do 25 m, a deblo može imati u promjeru i do 90 cm. Može živjeti i do 200 godina, a svoju punu visinu dostiže s oko 40 godina. U literaturi se navodi podatak da je 2001. godine u Kew Gardenu u Engleskoj izmjeren bagrem visine čak 27 m i promjera debla od 112 cm. U nas bagrem raste samoniklo po rubnim dijelovima svijetlih šuma, a često se njime pošumljavaju goli tereni ili mjesta kojima prijeti erozija jer svojim korijenjem dobro učvršćuje tlo. Zbog raskošne cvatnje i mirisnih cvjetova uzgaja se kao ukrasno drvo u vrtovima, parkovima i drvoredima. Sadnice bagrema brzo rastu, prvih godina čak i više od metra. Kora drveta je kod mladih stabala glatka, a kasnije postaje ljuskasta i duboko raspucana. Drvo je vrlo čvrsto i prikladno za obradu, pa se koristi za izradu stupova, vinogradarskih kolaca, parketa, namještaja, bačava i sl.
Stablo je otporno na različita onečišćenja zraka, no ima krhke i lomljive grane koje pucaju pod pritiskom većeg snijega ili jačeg vjetra. Lista potkraj travnja. Listovi su 20-30 cm dugi, neparno perasti, sastavljeni od 9 do 17 jajastih, svijetlozelenih liski, na granama smješteni naizmjenično. Palistići pri osnovi peteljke preobraženi su u dva snažna trna. Bagrem cvjeta, ovisno o staništu i nadmorskoj visini, tijekom svibnja i lipnja. Bijeli, leptirasti, mirišljivi cvjetovi oblikuju viseće grozdaste cvatove. Najčešće se konzumiraju kao delicija tako da se uvaljaju u tijesto za palačinke i prže, slično kao i cvjetovi bazge. Ne treba ih jesti svježe u većoj količini, jer osim šećera i eteričnog ulja sadrže i neke toksične glikozide koji mogu izazvati povrćanje i proljev.
Plod je crvenosmeđa, kožasta, spljoštena mahuna, 5 do 10 cm duga i 1–2 cm široka. Dio mahuna otpada nakon dozrijevanja, a dio ostaje na stablu i tijekom zime. Vise na kratkoj stapci i sadrže 4–10 sitnih, bubrežnih, tamnosmeđih i pjegavih sjemenki s tvrdom lupinom. Sjemenke sporo klijaju, ali zadrže klijavost i do 4 godine. Sadrže oko 38 posto bjelančevina i oko 13 posto masnog ulja. Konzumacija 4-5 sirovih sjemenki izaziva trovanje, a količina od 20 sjemenki može biti smrtonosna. Masno ulje iz sjemenki je gorko i može služiti samo u tehničke svrhe.
Ljekovito djelovanje
Danas se bagrem vrlo rijetko koristi u ljekovite svrhe jer su ga potisnule djelotvornije biljke koje ne sadrže otrovne spojeve. Cvjetovi sadrže eterično ulje (najviše nerola), flavonoide, trjeslovine, vitamin C, šećer, smole, vosak, nešto otrovnog robinina i sinigrina koji termičkom obradom i sušenjem cvjetova nestaju. U ljekovite svrhe beru se cijeli grozdovi u početku cvatnje i suše u tankom sloju na toplom i sjenovitom mjestu, ili u pećnici na temperaturi do 40°C. Nakon sušenja cvjetovi se skinu sa stabljike i čuvaju u papirnatoj vrećici ili kartonskoj kutiji na suhom, prozračnom i tamnom mjestu. U narodnoj medicini cvijet se koristi kod prehlade, kašlja, gripe, glavobolje, grčeva u želucu, za bolje lučenje žuči, blago snižavanje kolesterola, kao diuretik i blagi laksativ. Zbog ugodnog mirisa i okusa dodaju se i drugim čajnim mješavinama.
OPREZ! Kora drveta je otrovna i ne smije se koristiti u ljekovite svrhe. Sadrži veoma otrovan toksalbumin robin (do 1,6 %), toksalbumin fazin te neotrovni glikozid siringin, trjeslovine i smole. Robin i fazin aglutiniraju eritrocite kod nekih životinja te razorno djeluju na tkiva. Zabilježena su teška trovanja konja koji su uz lišće jeli i grančice bagrema ili se u staji otrovali glodanjem kore sa kolača kojima su u staji bile poduprte jasle.
Priprema čaja: jednu čajnu žlicu suhih, usitnjenih cvjetova preliti s 2,5 dl kipuće vode,ostaviti poklopljeno 15 minita i procijediti. Kod tegoba s dišnim organima čaj zasladiti medom od bagrema.
Med bagrema
Zbog obilja nektara koji izlučuju cvjetovi bagrem je cijenjena medonosna biljka. Med bagrema je svijetložute boje, ugodnog mirisa i blagog okusa. Ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Mjesecima ostaje u tekućem stanju i sporo kristalizira, jer u svom sastavu sadrži više fruktoze od glukoze. Preporuča se djeci i rekonvalescentima. Ljekovito djeluje na želudac i probavu, pomaže kod nervoze, nemira i nesanice. Tip je meda koji ima najniži glikemijski indeks, a preporučuje se s čajem od kamilice. Često se koristi za izradu prirodne kozmetike jer kožu hrani, njeguje, pomaže joj da zadrži vlagu, sprječava starenje i stvaranje bora.
Sirup od cvjetova bagrema: Sastojci: 150 g cvjetova, 500 g šećera, 1 litra vode, 1 žličica limunske kiseline, 3 žlice 70%- tnog alkohola. Priprema: vodu prokuhati sa šećerom da se šećer otopi i preliti preko cvjetova bez peteljke. Dodati limunsku kiselinu i ostaviti da odstoji 24 sata. Nakon toga procijediti, dodati alkohol, promiješati i spreniti u staklenku. Po potrebi piti pola decilitra sirupa s malo vode. Od cvjetova bagrema proizvodi se eterično ulje koje se koristi u proizvodnji parfema i kozmetike.
Čaj od listova bagrema: Čaj od posve mladih, osušenih listova bagrema pospješuje izlučivanje žuči i blago snižava povišeni kolesterol. Priprema se prelijevanjem čajne žlice usitnjenih listova s 2,5 dl kipuće vode.
Bagrem u kuhinji
Cvjetovi bagrema najčešće se koriste pohani, kao ukras salatama ili dodatak prženim jajima. Beru se kad su još zatvoreni, sočni i slatki, jer već nakon nekoliko dana cvatnje postaju gorki i opori. Umaču se u smjesu za pohanje (2 jaja, 2 vanilin šećera, 100 ml mlijeka, 120 ml bijelog vina, 200 g pšeničnog brašna, žličica naribane limunove korice, prstohvat soli), slično kao i cvjetovi bazge. Prema podatcima od sjemenki se može pripremiti varivo, slično varivu od graha, a pržene i mljevene sjemenke mogu se koristiti kao zamjena za kavu, no to nikako nije za preporučiti s obzirom na otrovnost sirovih sjemenki.
Maska za osvježenje kože
Izmiješati žlicu bagremovog meda sa žlicom jogurta. Masku ostaviti na licu pola sata, a zatim isprati mlakim čajem od kamilice.
Maska za uklanjanje pigmentacijskih mrlja na koži
Dobro izmiješati 1 žlicu meda bagrema i sok od pola limuna. Masu nanijeti na mrlje na koži i ostaviti pola sata, a zatim isprati hladnom vodom. Masku koristiti navečer prije spavanja.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
