Međunarodna organizacija Ujedinjeni narodi prepoznala je važnost pčela u ekosustavu. Tako je 20. svibnja i službeno proglašen kao Svjetski dan pčela. Njihova važnost očituje se u tome što su nezaobilazna karika u oprašivanju oko 75% prehrambenih proizvoda. Tako poljoprivreda cijelog svijeta ovisi upravo o njima.

Zanimljivosti o pčelama:

  • U pčelinjoj koloniji (zajednica) postoje tri vrste pčela: matica, radnice (radilice) i trutovi
  • Jedna pčelinja zajednica se sastoji od 20 000 – 80 000 radilica, nekoliko tisuća trutova i jedne matice
  • Pčelinja matica može dnevno snesti do 2000 jaja i time premašiti vlastitu težinu
  • Pčelinja matica može živjeti do 5 godina
  • Pčele su jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi
  • Proizvodi pčela su med, pelud, propolis, matična mliječ i otrov
  • Svaki treći zalogaj kojeg konzumiramo u svojoj prehrani ovisan je o pčeli
  • Pčele koriste sunce za navigaciju, a međusobno komuniciraju pokretom – plesom
  • Pčele znaju računati, te se orijentiraju računajući udaljenosti i kutove od objekata u prirodi
  • Nektar prikupljen s dva milijuna cvjetova daje kilogram meda
  • Iako su male pčele medarice mogu prilično brzo letjeti (između 40-60km/h)
  • Korisni radijus leta pčela je od 1 do 2 km, ali ponekad traži hranu i na 5 km od košnice
  • Ako je vanjska temperatura zadovoljavajuća, pčela radi dok ima svijetla (u ljeti od 4 sata ujutro do 21 sat navečer)
  • Kako bi jedna pčela sakupila jednu žličicu peludi treba marljivo raditi cijeli mjesec po minimalno osam sati na dan
  • Prosječni životni vijek pčele radilice u radnoj sezoni je od 4 do 6 tjedana
  • Pčela tijekom zime živi od 4 do 6 mjeseci
  • Medonosne pčele ne spavaju
  • Pčele su oprašivači potrebni za oprašivanje velikog broja različitih biljaka
  • Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina
  • Kod sakupljanja nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno oko 1.000 cvjetova
  • Pčela imaju elektrostatički nabijene dlačice, zato se pelud lakše hvata za njihove nožice
  • Slike iz pećina koje prikazuju sakupljanje meda starije su od 13.000 godina prije Krista
  • Med u zatvorenim teglicama pronađen je u Tutankamonovoj faraonskoj grobnici
  • U Hrvatskoj imamo više od 20 sortnih vrsta medova
  • Pčele radilice žalac koriste prvenstveno za obranu od drugih kukaca, dok trutovi nemaju žalac
  • Pčela umire nakon što ubode čovjeka
  • Pčele od boja razlikuju bijelu, plavu, žutu, narančastu, zelenu i njihove nijanse te vide u ultraljubičastom spektru
 class=
Izvor: Državni zavod za statistiku
Prethodni članakSTIHL Akumulatorski uređaji – snaga, pouzdanost, kvaliteta
Sljedeći članakOtvorene nominacije za izbor Vinske Dame i Vinskog Gospodina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.