Hrvatski duhani, najveći otkupljivač duhana u Hrvatskoj koji posluje u sklopu BAT grupe, završio je ugovaranje nove proizvodne sezone u kojoj će proizvođači u sustavu Hrvatskih duhana ove godine rasaditi duhan na pviše od 2000 hektara poljoprivrednih površina, u četiri slavonske i podravske županije. Sa zadnjim danom travnja krenulo je i rasađivanje duhana.

Nakon nekoliko godina pada proizvodnje duhana, posebno u pandemijskim godinama i godinama energetskog šoka, Hrvatski duhani su ove godine stabilizirali površine pod duhanom te će u radu s domaćim proizvođačima duhana pojačati napore u podizanju kvalitete proizvedenog duhana i u jačanju profitabilnosti proizvođača.

Imamo kvalitetnu bazu proizvođača i nastavit ćemo s njima raditi na optimiranju troškova i radova. Sve kako bi proizvedeni duhan bio što više kvalitete, a oni ostvarili što veću profitabilnost. Duhan je jedina poljoprivredna kultura koja posljednjih godina ima kontinuiran rast otkupne cijene i siguran otkup, ali uz to i kontinuirano financijsko i praćenje proizvođača na terenu te potporu ulaganjima u povećanje produktivnosti, izjavila je Aleksandra Grigić, predsjednica Uprave Hrvatskih duhana.

Investicije u otpornost proizvodnje na vremenske ekstreme

Hrvatski duhani su značajno investirali i u jačanje otpornosti proizvodnje na sve ekstremnije vremenske uvjete, koji posljednjih godina rade velike štete u proizvodnji. Kompanija je investirala u unapređenje sustava navodnjavanja kap po kap kako bi podigli površine pod navodnjavanjem značajno iznad nacionalnog prosjeka, na ukupno 27% svih navodnjavanih površina u prošloj godini, što je 11 puta više od nacionalnog prosjeka.

Prije sedam godina Hrvatski duhani su pokrenuli jedan od najvećih investicijskih ciklusa u automatizaciju poljoprivrede, u sklopu kojeg je nabavljeno više od 80 mehaničkih berača kojima se obere preko 60 posto površina pod duhanom. Osim toga, kontinuirano povećavaju reciklirani otpad na razini poljoprivrednih gospodarstava kroz povećanje recikliranja sjetvenih plitica i prazne ambalaže sredstava za zaštitu bilja, osiguravaju poštivanje načela zaštite zdravlja i sigurnosti, osobito tijekom primjene sredstava za zaštitu bilja i tijekom berbe zelenog lista duhana, povećavaju prinos po gospodarstvu i poboljšavaju standard proizvođača kroz primjenu dobrih poljoprivrednih praksi.

Izvor: 404 Agency

Prethodni članakDuhan se uzgaja na pjeskovitim i slabo plodnim tlima
Sljedeći članakKad su ratari zadovoljni s proizvodnjom kukuruza?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.