Kako nastaje med
Pčela privučena mirisom cvijeta ili izgledom cvjetnih latica usiše cvjetni nektar. Nakon usisavanja, nektar pomiješa s izlučevinama svojih usnih i podždrijelnih žlijezda. Nektar se prilikom predaje iz usta u usta pčelama sestrama sve više obogaćuje enzimima. Nakon toga pčele med, u točno određenoj količini, odlažu u saće. Već pri samom ulazu u košnicu pčele započinju mahati krilima. Time pospješuju dovod suhog zraka, te tako nastavljaju sve dok med ne postigne idealnu vlažnost od 17%. Neposredno prije zatvaranja saća voštanim poklopcem u svako saće pčela ubrizga mravlju kiselinu iz žlijezdi ekstremiteta.
Naime, mravlja kiselina služi kao dezinficijens medu. Iz tako pospremljenog meda u saću pčelar nakon otvaranja poklopaca stavlja saće u centrifuge i dobiva tekući med. Takvom, tek izvrcanom medu potrebno je nekoliko mjeseci da dozrije. Tako nastaje med, prirodni proizvod pčela. Med je visokoenergetska i visoko vrijedna namirnica, jer sadržava jednostavne šećere, minerale, enzime, vitamine i druge tvari potrebne ljudskom organizmu. Preporučuje se u prehrani svakog čovjeka, a prvenstveno za ugrožene skupine ljudi (djeca,stariji, trudnice, bolesnici).
Također je na prvom mjestu za brzu nadoknadu energije,kada je organizam čovjeka izložen velikom fizičkom ili intelektualnom radu,intenzivnom sportu, a svakako i za svakodnevne stresne situacije.Unatoč napretku tehnologije i znanosti i poznavanju kemijskog sastava meda,med se umjetnim putem ne može proizvesti.Ne samo zbog kompleksnosti građe već zbog toga, što je u nastanku meda, nužan čimbenik pčela.
Sastav meda
Glavni sastojci meda su šećer (oko76%), voda (18%) i ostalo (oko 6%). Temeljna karakteristika meda je šećer, a ostali manje zastupljeni dijelovi presudni su za razlikovanje meda po boji, aromi, ukusu! U medu postoje tri vrste šećera, i to:
• voćni šećer (fruktoza ili levuloza),
• grožđani šećer (glukoza ili dekstroza),
• obični šećer (saharoza), kojeg sadržava najmanje, svega 1 – 2%.
Omjer šećera u medu prvenstveno ovisi o enzimu invertazi, čiji je zadatak da rastavlja obični šećer na grožđani i voćni.Stoga zreli med ne sadržava više od 2% običnog šećera, budući da invertaza nastavlja rastavljati šećer i nakon vrcanja. Uz šećer i vodu med sadržava i minerale, proteine, više alkohole inhibine, vitamine,organske voćne kiseline (limunska, jantarna, octena, jabučna. . .). Zastupljenost vitamina u medu je vrlo nestalna, a ovisio vrsti bilja s kojeg se skuplja med.
Najčešće zastupljeni su vitamini B –skupine (riboflavin, aneurin, . . .), a rjeđe vitaminiC i E. Proteini kao sastavni dijelovi biljaka dolaze u med iz nektara i peluda. U medu ćemo uglavnom naći sljedeće minerale: kalij, sumpor, kalcij, natrij, fosfor, magnezij, silicij, željezo, mangan, bakar. Boja meda prvenstveno ovisi o zastupljenosti pojedinih medonosnih vrsta na paši, ali i o utjecaju sunčeve svjetlosti, manipulaciji medom. Inače, tamnije vrste meda uglavnom su bogatije mineralima.
