Na 22. Zlatnoj pčeli održanoj u veljači u Topuskom okupili su se pčelari iz Sisačko-moslavačke županije i predstavili svoj med i proizvode od meda. Nakon svečanog otvorenja, u pratnji predsjednika Zajednice Udruga pčelara Sisačko-moslavačke županije, pčelare je obišla predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.

Predstavila im je aktivnosti Odbora koji je temi pčelarstva posebno posvećen te su razgovarali o inicijativi za uvođenje potpore po pčelinjoj zajednici kao naknadi za oprašivačku ulogu pčela kao i stvaranju mogućnosti da se pčelare uvrsti u korisnike mjera ruralnog razvoja kako bi mogli dobiti potpore za gradnju kušaonica i punionica meda te nabavljati vozila i drugu potrebnu opremu. Pčelari su se složili sa zastupnicom Petir da su to inicijative od njihovog najvećeg interesa te su joj zahvalili na pomoći koju im kontinuirano pruža.

Petir je bila i na mednom doručku koji je organiziran za djecu iz OŠ Topusko, a radionicu za njih kako bi naučili puno korisnih stvari o pčelama i medu vodio je Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

Nagradu “Zlatna pčela” primili su: Ivica Brižić iz Siska za kestenov med, Vlado Ličanin iz Novske za bagrem, Ivan Dodigović iz Novske za amorfu i Antonio Vrančić iz Siska za cvjetni med. Šampionka ovogodišnje “Zlatne pčele” je Brankica Orlić iz Novske, a nagradu je dobila za medljikovac. 22. dani meda „Zlatna pčela“ i 17. Županijsko ocjenjivanje meda, organizirali su Zajednica udruga pčelara Sisačko-moslavačke županije, Top-Terme d.o.o. i Turistička zajednica Općine Topusko.

Prethodni članakKineska dunja – ukrasna i korisna zanemarena voćkarica (2)
Sljedeći članakBroj pčelara porastao za 2000 u zadnjih 5 godina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.