Početkom veljače održan je međunarodni pčelarski sajam u organizaciji Bjelovarskog sajma, Hrvatskog pčelarskog saveza i Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije. Ove je godine okupio više od 170 izlagača iz Hrvatske, Makedonije, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Turske.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je na svečanom otvorenju. Istaknula je potrebu da se uvedu potpore za održavanje pčelinjih zajednica, kao i sljedivost meda.
–Moramo znati podrijetlo meda koji se nalazi u staklenci, a to ćemo učiniti tako da se označi zemlja podrijetla meda. Ako je riječ o mješavini, moraju biti označeni i omjeri u kojima med iz pojedine države dolazi. To mora vrijediti za sve države Europske unije kako bi se prijevarama stalo na kraj. Med jedan od proizvoda koji se najviše patvori, rekla je Petir.
Podsjetila da je upravo zbog toga Odbor tražio više inspekcijskih nadzora na terenu.
–Na tržištu je puno patvorenog meda koji je nelojalna konkurencija našim domaćim proizvođačima. Takav je med opasan i za zdravlje potrošača, upozorila je Petir. Spomenula je kako je prema nalazu posljednje inspekcije čak 44 posto uzoraka meda patvoreno.
–Svi mi znamo koliko je pčelarenje složena i zahtjevna djelatnost. Svjedoci smo da se klima bespovratno promijenila i da su posljednjih pet godina obilježile blage zime i hladna proljeća. Sve nas to sili da se prilagodimo i usvajamo nova znanja i metode. Moramo i pčele naviknuti na novu situaciju, istaknuo je predsjednik Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije Goran Pranjić.
Dodao je, međutim, kako je protekla godina za pčelare bila izuzetno dobra. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek podsjetio je da je pčelarstvo sektorska politika u okviru Nacionalnog strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike. Za to je godišnje osigurano 60 posto više novca nego do sada.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) Dražen Kocet pohvalio je inicijativu pčelarskih organizacija iz susjednih zemalja za osnivanjem Europskog pčelarskog saveza. Kontinent je lani imao dobru bagremovu pašu, najbolju u posljednjih pet godina, no susreli smo se s velikim pomorom pčela uslijed trovanja, istaknuo je Kocet. Dodao je kako u Hrvatskoj imamo 460 tisuća pčelinjih zajednica, dok je u evidenciji pčelara i pčelinjaka upisano ukupno 9.253 pčelara. Kocet je upozorio kako je pašnog područja sve manje. Pčelari se nadaju se potpori Ministarstva poljoprivrede u zaštiti selećeg pčelarstva koje je prema Kocetu neophodno.
