Na području Brodsko-posavske županije pčelarstvo obitelji Vidošić uz med proizvode i prodaju matičnu mliječ, propolis, mješavinu meda, peluda i propolisa (imunomed), cvjetni prah, kremasti med, poklon-pakete meda u ukrasnim teglicama, čisti prirodni djevičanski vosak za proizvodnju krema te pčelinje zajednice koje dobiju razrojavanjem tijekom sezone.
-S ovako većom i raznovrsnijom ponudom lakše je opstati u pčelarstvu, tako da ne forsiramo broj pčelinjih zajednica, nego pokušavamo iskoristiti od pčela što više proizvoda koje one skupljaju u prirodi, jer su hranjivi, zdravi i ljekoviti, kaže Stjepan Vidošić iz Siča, posavskog sela. On se slučajno 1997. godine počeo baviti pčelarstvom nabavivši tri košnice. Sljedeće godine proširio je pčelinjak na deset košnica, a kad je supruga Mira ostala bez posla počeli su se ozbiljnije baviti pčelarstvom sa stotinjak pčelinjih zajednica. U poslu im, koliko mogu, pomažu i sinovi srednjoškolci David (18) i Jakov (17). Ove godine imaju nešto manji broj košnica, jer su neka slabija društva spajali da u zimu uđu s dobrim i jakim pčelinjim zajednicama.
Klimatske promjene ugrožavaju pčelare
– Na našem području, ali i šire u Hrvatskoj, mraz je proljetos načinio veliku štetu na glavnim pčelinjim pašama bagremu i amorfi, pa je pčelarska sezona bila loša. Prinos meda u našem pčelinjaku ove godine bio je nekakva skromna trećina od očekivanog. Nažalost, takvo nas stanje s jakim kasnim mrazovima pogađa već nekoliko godina. Zbog čega je pčelarstvo u dosta velikim problemima, kaže Stjepan i dodaje da su posljednjih desetak godina nastupile velike klimatske promjene što se uvelike odražava na prirodu, a time i na pčelarstvo. Tako da pčelari, osobito koji se bave stacionarnim pčelarstvom poput njega, ne mogu proizvesti količine meda kao nekada. Pitanje je što će biti sljedećih godina.
Izuzetno područje za pčelarenje– pčelarstvo Vidošić
– Ovo područje je bogomdano za pčelarstvo. U proljeće imamo finu pašu gdje nam se pčele jako dobro razviju uz uljanu repicu, to je peludno bogata ispaša. Kod nas ima i puno vrbe, a to je jedna od najačih ispaša koja također razvija pčele. Zbog uništenih glavnih paša ove godine nismo mogli vrcati sorte meda, kao što to inače radimo. Tako da smo vrcali samo miješani med. Nakon bagrema i amorfe nešto su kasnije malo medili cigansko perje, lipa, djetelina, livade, zlatošipka i metvice, ali to su bile skromne količine meda, kaže Vidošić.
Ova godina jako je pogodovala varoi, opasnom nametniku pčela, što je dodatni problem, pa se puno pozornosti moralo posvetiti zaštiti pčelinjih zajednica. Naš domaćin to radi s dvije vrste lijekova da bi se pčela što kvalitetnije očistile od tog parazita.
Otkupljivači nude preniske cijene
– Osim loših sezona zbog smanjenih prinosa meda posljednjih nekoliko godina otkupljivači nas ucjenjuju s niskim cijenama. Konkretno, za cvjetni med nude od 14 do 16 kuna za kilogram. To je preniska cijena s kojom se mi ne možemo pokriti, s njom ostvarujemo minuse u proizvodnji. Mi smo godinama imali svog otkupljivača kojemu smo prodavali med. Međutim, zbog niske otkupne cijene već nekoliko godina med ne prodajem na veliko, prodajemo na kućnom pragu, imamo svoje stalne kupce, kaže Vidošić. Ponajprije zbog problema nižih prinosa meda, ali i niskih otkupnih cijena slatkog, hranjivog i ljekovitog meda Vidošići se posljednjih godina uspješno orijentiraju na širenje palete pčelinjih proizvoda.
Tako su se prije četiri godine odlučili i za proizvodnju matične mliječi za koju tvrde da je najbolji proizvod pčela. Jedna od najsavršenijih namirnica, pravi eliksir života. Zato jer je izuzetno hranjiva, bogata raznim vitaminima, bjelančevinama i aminokiselinama. – Od dragosti zovemo je pčelinje mlijeko. Ona izvrsno djeluje na organizam, regenerira stanice u organizmu, podiže imunološki sustav organizma. Treba ju uzimati u malim količinama od 1 gram dnevno. Najučinkovitije djeluje ako se konzumira ujutro prije jela, stavlja se ispod jezika i rastopi u ustima, kaže Stjepan. Dodaje da su ovogodišnju sezonu već rasprodali jer sve više kupaca taj proizvod naručuje unaprijed.
Na kraju naš domaćin poručuje ljubiteljima meda da ga kupuju od domaćih pčelara. Zato jer se, kaže, u trgovačkim centrima prodaje svašta, pa i loše patvorine.
