Čovjekova želja za stalnim uvidom u zbivanja unutar košnice bez njezina otvaranja navela ga je na izgradnju posebne košnice. To je bilo mnogo prije izuma mikrokamera i sličnih elektroničkih pomagala kojima se danas možemo koristiti.

U nastavnim i istraživačkim institucijama, ali sve više na izložbama, u muzejima, zoološkim vrtovima i raznim manifestacijama, koristi se posebno izgrađena košnica sa staklenim stranicama koja se naziva apisarij. Za posebna istraživanja ili kao ukras na izložbama izrađuju se i cjelovite staklene košnice s 10 okvira, slične akvarijima. 

U apisariju su obično smještena dva do tri okvira s izgrađenim saćem, jedan iznad drugoga. Razmak između njih i staklenih stranica je 7–8 mm. Ovaj prostor omogućava kretanje pčela, a premalen im je da bi gradile zaperke saća i zaklanjale pogled. Okviri sadrže hranu, a naseljavaju se maticom, radilicama i trutovima iz iste zajednice. Veza s vanjskim svijetom provodi se od leta okruglom ili kvadratnom cijevi kroz prozor, dok je ono na izložbama zatvoreno.

Staklene stranice imaju poklopce koji se zatvaraju i pčelama omogućavaju toplinu, tamu i mir u razdoblju kada žive kao ostale zajednice. Staklene strane se u hladnijem dobu godine dodatno toplinski izoliraju stiroporom ili sličnim materijalima. Apisarij ima i ventilacijske otvore s prednje i stražnje strane koji su zaštićeni mrežom. Na vrhu se nalazi prostor za smještaj hranilice, a po potrebi i za vodu. Kako se u njima u povoljnim uvjetima razvija vrlo malo legla, za duže održavanje života potrebno je povremeno dodavati mlade pčele.

Prethodni članakDalmatinske vinske ikone u Zagrebu
Sljedeći članakSabatina 2024: spoj znanosti, tradicije i vinskog veselja
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.