Medonosne pčele ključan su čimbenik svjetske proizvodnje hrane i očuvanja različitih ekosustava. Oko 80% biljaka cvjetnica ovisno je o oprašivačima i to najvećim dijelom o kukcima odnosno različitim vrstama pčela.

Među pčelama postoji velika raznolikost, poznato je oko 20.000 vrsta pčela u svijetu. Najvećim dijelom su to solitarne vrste koje ne žive u zajednicama. Zahvaljujući promjenama u poljoprivredi, industrijalizaciji, klimatskim prilikama i drugim čimbenicima raznolikost i brojnost pčela je ugrožena. Smanjenje broja oprašivača može značajno utjecati na sigurnost proizvodnje hrane i stabilnost ekosustava.

Pojavom varoe 70-ih godina u Europi nastali su značajni gubitci pčelinjih zajednica, kojima se gospodari i zajednica u prirodi. Ubrzano su se tražila rješenja za suzbijanje varoze, prevladavala su kemijska sredstva različitih mehanizama djelovanja. Danas nakon pedeset godina pčelari koriste širok raspon sredstava na bazi eteričnih ulja, organskih kiselina i slično. Tijekom godina, kako je znanje i iskustvo raslo pojavile su se i biotehničke metode kontrole varoe, te vrlo važna selekcija na tolerantnost prema bolestima, prvenstveno varoozi.

Osim varoe, u Europi je 2005. potvrđena pristunost Nosema ceranae, koja se od nedugo naziva Vairiomorpha ceranae. Razmjena matica i rojeva, seljenje pčela na paše doprinijeli su širenju bolesti, štetnika i neprijatelja pčela. Osim spomenutih, pojavio se i azijski stršljen (Vespa velutina), mali kornjaš košnice (Aethina tumida), te brojni virusi koji predstavljaju prijetnju i nove izazove u pčelarstvu.

Gubici u posljednjih 10-ak godina

Na području Europe posljednjih desetak godina u prosjeku su gubitci oko 16%, s vrlo velikim odstupanjima između zemalja. Kreću se od 5% do preko 30% izgubljenih zajednica. Od ukupnih, najveći dio odnosi na stradale i/ili prazne zajednice, manji dio gubitaka odnosi na gubitke uzrokovane problemima s maticom. Vrlo mali dio su gubitci uzrokovani prirodnim nepogodama kao što su požari, poplave i drugo.

Na upitnik za 2022./2023. godinu u Hrvatskoj su odgovorila 234 pčelara sa uzimljenih 16.820 pčelinjih zajednica. Od uzimljenih zajednica tijekom zime stradala je 3.431 zajednica, što predstavlja gubitak od 20,4% odnosno stradala je svaka peta zajednica (Tablica 1.). Kao i u drugim državama i Hrvatskoj gubitci variraju od godine do godine, tako su 2020./2021. gubitci bili 29,50% dok su slijedeće godine bili skoro upola manji.

Tablica 1. Broj pčelara koji su odgovorili na anketu te broj uzimljenih i stradalih zajednica po godinama

Godina (zima)Broj pčelara koji su odgovorili na anketuBroj zajednica% stradalih
uzimljenihstradalih
2020./2021.29819.4955.75129,50
2021./2022.17210.4751.71216,34
2022./2023.23416.8203.43120,40

Puno je čimbenika koji zajednički djeluju na pojavu i intenzitet gubitaka. Na pojedine čimbenike pčelari nemaju utjecaja kao što su vremenske prilike i posljedično količine hrane u prirodi, pojava invazivnih vrsta i novih bolesti. Jedan od važnih mehanizama za preživljavanje pčela je uspješna prilagodba na lokalne klimatske i pašne prilike. U ovom turbulentnom razdoblju važna je i prilagodba pčelara kroz primjenu različitih znanja, vještina i tehnologija koja su rezultat (pčelarskog) iskustva i (znanstvenih) istraživanja. U cilju smanjenja gubitaka važna je obostrana suradnja, praćenjem gubitaka pčelinjih zajednica dobivamo uvid u realnu situaciju na terenu.

Zahvaljujem svim pčelarima koji ispunili upitnik o praćenju gubitaka pčelinjih zajednica u prethodnim godinama, te svima koji su sudjelovali u objavljivanju poziva na ispunjavanje upitnika o gubitcima.

Slijedom navedenog pozivam sve pčelare na sudjelovanje u praćenju gubitaka pčelinjih zajednica. Upitnik je anoniman, te otvoren za ispunjavanje do 01. lipnja 2024. godine., no svjesna početka pčelarske sezone i aktivnosti koje su pred nama, pozivam Vas da ga ispunite što prije.

Upitnik nalazi na poveznici: https://www.bee-survey.com/index.php/671251?lang=hr

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA