Glicinija, lat. Wisteria sp. je bogato cvatuća drvenasta biljka penjačica iz roda mahunarki lat. Fabaceae, koja cvjeta u proljeće i ljeto. Porijeklom je iz Kine i Japana, a ime je u zapadnim kulturama dobila po liječniku Casparu Wistaru. Sadnjom glicinije ukrašavamo vanjski prostor, jer njeni viseći cvjetovi, izuzetnog mirisa stvaraju predivne vizure diljem svijeta.

Japan i Kina bili su zemlje zatvorene i nepristupačne putnicima sve do kasnog 18. stoljeća. Wisteria floribunda bila je prva glicinija koju su prvi zapadni trgovci početkom 19. stoljeća odnijeli na zapad.

Prodorna i invazivna

To je brzorastuća trajnica koja razvija snažan biljni habitus u kojem grane dosežu vrlo daleko i vrlo je prodorna. Možemo reći da je invazivna vrsta našeg podneblja. Naraste do 20 m u dužinu i do 10 metara u širinu. Vrlo brzo raste, ali svoju punu veličinu dostiže nakon 10-15 godina.

S obzirom da je srodnik svih mahunastih vrsta vrlo je dobra pčelinja paša, te svojim opojnim mirisima privlači vrlo velik broj oprašivača. Njena vizura u vrtu doprinosi njenoj rasprostranjenosti jer ju se koristi u arhitekturi vrta kao konstruktivni element kada je potrebno vrt odijeliti ili stvoriti posebne „vrtne prostorije“.

Glicinija je posebno impresivna u stvaranju tunela. Voli osunčana mjesta i traži minimalno 6 sati izloženosti suncu.

Iznimno je otrovna, stoga treba obratiti pažnju na pozicioniranje ako imate malu djecu ili kućne ljubimce.

Razmnožava se kao i sve mahunarke, sjetvom sjemena iz mahuna. Mahune dozrijevaju nakon cvatnje i kroz zimu se ostavljaju na biljci kako bi prošli proces dozrijevanja i skarifikacije. Nakon sadnje potrebna je temperatura oko 22 oC za nicanje, a niče nakon 4-6 tjedana. Možemo ju uzgojiti i iz reznica – uzimanjem reznice od 15-ak centimetara i zakorijenjivanjem, dobit ćemo klon matične biljke.

Kad orezivati i gnojiti glicinije?

Potrebno ju je redovito orezivati, to se radi u zimi ili u vrlo rano proljeće prije nego krenu kolanja sokova. S obzirom na svoj habitus potrebna je potporna konstrukcija kako bi osigurali dobar rast i razvoj biljke, ali u isto vrijeme zaštitili fasade ili infrastrukturu kuća jer ona raste vrlo intezivno i invazivno preuzima prostor u koji je posadimo.

Za uspješan rast i cvatnju biljke neophodno ju je održavati redovitom rezidbom, gnojidbom i prihranom kao i prorijeđivanjem, čime omogućavamo biljci dugovječan život. Gnojimo ju u rano u proljeće gnojivima za ruže ili cvatuće grmove, obično u vrijeme kad obavimo rezidbu.