U zimama poput ove, jake zajednice ne prestaju s uzgojem legla, naročito u krajevima uz more. U pravilu ga je malo i na njega ne možemo računati za proljetni razvoj. Svejedno, u zajednicama s i bez legla pčele osjete produženje dana pa maticu počinju drugačije hraniti, što je potiče na polaganje većeg broja jaja.
Zbivanja u košnici
Veljača je prevrtljiv mjesec u kojem ponekad možemo uočiti velike temperaturne razlike između pojedinih dana, ali i između dana te noći. Upravo dužina dana ukazuje na skori dolazak proljeća pa se život u košnici mijenja i polako budi. Matica počinje polagati sve više i više jaja čime povećava površinu legla. Pčele radilice češće i kvalitetnije hrane maticu, njeguju leglo te pojačano stvaraju i održavaju toplinu u košnici. Zagrijavanje je najjače u području legla gdje je potrebna temperatura od 35 oC.
Sve to dovodi do povećane potrošnje meda i peluda, znatno više nego do sada. Zato sada u veljači moramo još više pažnje posvetiti redovitom nadzoru količine dostupne hrane u košnicama i to naročito u saću, okolo, odnosno iznad zone legla. Bez peluda nema razvoja kvalitetnog legla. Mlade pčele koje su u razdoblje zimskog mirovanja ušle kao zadnje izležene i nisu hranile leglo niti obavljale ostale poslove imaju sačuvanu mliječnu žlijezdu. Njome proizvode matičnu mliječ iz zaliha bjelančevinastog masnog tkiva. Jedino su one sposobne proizvoditi prvu matičnu mliječ. Nakon što iscrpe vlastite zalihe, počinje potrošnja uskladištenog peluda koji do sada nisu trošile.
Tijekom mjeseca počinje cvatnja lijeske, pa za povoljnog vremena počinje unos svježeg peluda što pčele dodatno potiče na razvoj. Zbog takvog buđenja života u košnici troši se mnogo više kisika. To uzrokuje stvaranje većih količina ugljikovog dioksida i vodene pare pa treba obratiti pozornost na prozračivanje košnice što je opisano u prethodnim brojevima Gospodarskog lista.
Te aktivnosti u košnici zahtijevaju i češće izlaženje na pročisne izlete. Kad uočimo da su zalihe dostupne hrane upitne, možemo obaviti i prihranjivanje. Dostupnost hrane u ovom razdoblju podrazumijeva zalihe oko zone legla, jer zbog preniskih temperatura pčele često ne mogu doći do krajnjih okvira u kojima se nalazi dovoljno meda. U ovom razdoblju može se dogoditi i da se leglo razvija brže nego što to želimo, odnosno brže nego je to uobičajeno za ovo doba godine. Tu pojavu možemo spriječiti postupnim uklanjanjem materijala kojim smo utoplili košnice.
Tako košnicu rashlađujemo, pa matica smanjuje ili prestaje s polaganjem jaja. Pri primjeni ove metode moramo paziti da ne pretjeramo i previše ne rashladimo košnicu te izazovemo prehlađeno leglo. Rashlađivanje košnica može se obaviti i proširenjem ventilacijskih otvora. Treća mogućnost je da u slučajevima potrošnje zaliha peluda ne dodajemo novi, pa pčele razvoj legla prilagode unosu izvana.
Koja je uloga pčelara?
Kad vremenske prilike dozvole, krajem mjeseca poželjno je pregledati i očistiti podnice. Pri tome se koristimo priborom za čišćenje i struganje, a ako imamo nastavljače, podnicu samo zamijenimo. Po stanju na podnici možemo procijeniti što se u košnici zbivalo kroz zimu. Prema mjestu na kojem se nalaze nečistoće i voštani poklopci, uočavamo položaj klupka, prisutnost varoe i kvalitetu meda na kojemu pčele zimuju. Promatranjem pčela za vrijeme pročisnih izleta možemo procijeniti snagu zajednice i zdravstveno stanje.
