Proljeće na pčelinjaku

Nastupom toplijih dana i cvjetanjem prvog peludnog i medonosnog bilja pčele sve intenzivnije izlijeću iz košnice. Istovremeno se unutar košnice ubrzava zamjena starih pčela mlađima, a legla je sve više i više.

Nakon ovogodišnjih pravih zimskih mjeseci, siječnja i veljače, dolazi mjesec u kojem se priroda budi. Duga hladna razdoblja nisu išla na ruku pčelinjim zajednicama jer pčele nisu mogle izlaziti na pročisne izlete.

Hladnoća se neuobičajeno spustila i do naših otoka sa svim štetnim posljedicama na živu prirodu. Uzrokovala je i manje novog legla nego što bi ga trebalo biti u ovo doba godine.

Zbog toga je usporena i izmjena prošlogodišnjih pčela novima pa je većina zajednica brojčano slabija. Zato u nadolazećem razdoblju pčelari imaju pune ruke posla kako bi pčelama pomogli u proljetnom razvoju.
Mjesec ožujak je vrlo važan za pčele i pčelare. Sada uočavamo što smo dobro radili prošle godine, naročito u jesen prilikom uzimljavanja, kao i što smo propustili učiniti. Zajednice koje su tijekom zime uginule ili se brojčano smanjile ispod mogućnosti samostalnog razvoja potrebno je pomno pregledati i utvrditi uzrok takvog stanja.

Neposredni uzrok pojačanog gubitka zajednica na pčelinjaku u velikom broju slučajeva su bolesti (varooza, nozemoza), prevelika vlaga u košnici, nedovoljno hrane, nekvalitetna hrana, prekasna dopuna hrane, loša ili stara matica, uzimljene preslabe zajednice, te miševi, ptice ili drugi ometači zimskog mirovanja.
Ako pak utvrdimo da su naši propusti uzrok stradavanja zajednica, ožujak i slijedeći mjeseci daju novu priliku kako greške ne bi ponovili. Kada nam vremenske prilike dozvole moramo obaviti prvi proljetni pregled svih zajednica kojim utvrđujemo količinu preostale hrane, jačinu prezimjele zajednice, zdravstveno stanje zajednice, količinu legla i kvalitetu matice.
Na osnovi viđenog možemo odrediti poduzimanje potrebnih mjera. Priprema zajednica za najznačajniju bagremovu pašu u kontinentalnom dijelu zemlje započinje u ovom razdoblju. Provodi se nadziranjem razvoja i potrebom za dodavanjem hrane i peluda, odnosno bjelančevinskih i mineralnih dodataka. Sada se leglo ubrzano razvija i potrebne su veće količine hrane, kako meda tako i peluda. Ako pregledom utvrdimo nedostatne količine hrane za proljetni razvoj odlučujemo se na koji ćemo je način dodati. Ponekad je u košnicama ima dovoljno samo je daleko od pčelinjeg gnijezda. Tad je možemo premještanjem okvira približiti pčelinjem leglu ili krajem mjeseca slično napravimo okretanjem okvira ili zamjenom nastavaka.