Mjesec svibanj značajan je za pčelare kontinentalnog dijela naše zemlje. U njemu cvate bagrem kao prva velika pčelinja paša. U krajevima uz more i na otocima to je kadulja. Obilje nektara dovodi pčelinje zajednice na vrhunac razvoja, a pčelari imaju pune ruke posla.
Bagrem je jedno od najmedonosnijih i najrasprostranjenijih drva u slobodnoj prirodi. Listopadno je drvo uz porodice mahunarki. Može narasti od 20 do 30 m visine i promjera do 1 m. Brzo raste i dobro se razmnožava. Namjernom sadnjom koristio se za pošumljavanje ogoljelih područja i sanaciju plitkih klizišta jer ima široko razgranato bočno korijenje i do 20 m. U Europu je iz Sjeverne Amerike unesen početkom 17. stoljeća kao ukrasno drvo. Invazivna je vrsta i brzim širenjem uništava domaću floru. Unatoč relativno brzom rastu, drvo je dobro za izradu bačvi, potpornih stupova za ograde, vinograde, voćnjake i za ogrjev.
Nema posebnih zahtjeva prema tlu te ga možemo pronaći u svim krajevima. Uz povoljne uvjete odlično medi. Na dobrim tlima ponekad razvija prevelike cvjetove s dubokim čašicama pa pčele teže dolaze do nektara. Dosta je osjetljiv na kasne proljetne mrazove. Zato se veća područja bagremovih šuma nalaze u krajevima gdje nisu učestali prodori hladnijeg zraka iako se s klimatskim promjenama i to mijenja. Na mraz su naročito osjetljivi cvjetni pupovi. Kad je jesen topla i duga može se dogoditi da grančice s cvjetnim pupovima ne sazrele dovoljno pa oni stradaju od hladnoće. Kako protekla zima nije bila izrazito hladna za očekivati je da će ove godine bagrem obilno cvjetati, a uz povoljno vrijeme dati i dosta nektara.
Cvatnja bagrema
Približno točno vrijeme cvatnje možemo predvidjeti oko 15 dana prije njenog početka. Tada bi dužina pupoljaka trebala biti oko 2 cm. Bijeli cvjetovi bagrema vise u grozdovima. Imaju intenzivan i ugodan miris kojim privlače mnoge oprašivače. U pravilu izlučuju mnogo nektara, ali malo peluda. Cvjetovi se javljaju prije lista, najčešće u prvoj polovici svibnja. U godinama kad se listovi pojave prije cvjetova izlučivanje nektara je nešto slabije.
Stabla bagrema koja rastu pojedinačno u parkovima, na međama i uz rubove šuma imaju veću krošnju, obilnije cvatu i bolje mede od onih koja rastu u šumama. Medenje je najintenzivnije oko sedmog dana od početka cvatnje. Na jednom mjestu cvate do dva tjedna. Seljenjem košnica na različita područja i tipove zemljišta, paša se može produžiti i do mjesec dana. Cvatnja prvo započinje na pjeskovitim tlima i u nizinama, ali tamo slabije medi. Nakon toga košnice treba preseliti na brdske predjele gdje je medenje bolje i traje duže nego u nizinama. Brdoviti tereni produžuju cvatnju zato jer prvo cvate na osunčanim predjelima koji gledaju na jug ili jugozapad.
Nakon toga cvatnju započinju stabla koja su na višim položajima i okrenuta prema istoku i sjeveru pa se bagremova paša može produžiti i do mjesec dana. Moramo voditi računa da pčele ne selimo na nadmorsku visinu iznad 700 metara jer bagrem u pravilu na tim visinama ne medi. Za dobro medenje je važno da su noći tople i da nije vjetrovito, a poželjna su i jutra s rosom. Najbolje je kad se dnevna temperatura zraka kreće oko 25 oC, a pogoduje i povremena blaga kišica. Suhi topli vjetar koji puše duže vrijeme isušuje nektar i medenje prestaje. Također prestaje i kod dugotrajnijih magli i kiša.
Kako iskoristiti obilnu pašu?
Da bi, uz povoljno vrijeme, bogatu pašu kao što je bagremova, pčele što bolje iskoristile treba ispuniti određene preduvjete. Veći broj pčela je u stanju i nekoliko puta brže i bolje unijeti te preraditi veće količine nektara od manjeg broja. Tako pčelinja zajednica s 40.000 članova može sakupiti 15 do 20 kg, a ona s 80.000 i do 50 kg po košnici. Jake zajednice za bolje iskorištenje bagremove paše dobivamo tijekom proljetnog razvoja, spajanjem dviju zajednica pred glavnu pašu ili dodavanjem okvira s poklopljenim leglom. Takvo brojčano stanje pčela u “superzajednicama” moguće je postići jedino u košnicama nastavljačama.
U njima možemo osigurati dovoljno prostora, a da se izbjegne rojenje. Stvaranje ovakvih zajednica opravdano je onda kad imamo mogućnost seljenja pčela na produženu cvatnju bagrema na različitim predjelima ili smo u kraju gdje iza bagrema slijedi neka druga jača paša. Na stacionarnom pčelinjaku bi nakon 10 do 14 dana, kad prestane cvatnja bagrema, veliki broj pčela ostao besposlen. Povećanje broja pčela za glavnu pašu možemo postići i dvomatičnim ili dvojnim pčelarenjem uz pomoć Snelgerove pregradne daske.
Više sakupljačica
Uz veliki broj pčela u jednoj košnici potrebno je stvoriti što više izletnica, odnosno sakupljačica. To možemo postići ograničavanjem raspoloživog prostora u kojemu matica ima mogućnost polaganja jajašaca oko desetak dana prije očekivane paše. Na taj način sprječavamo da se u košnici nađe veća površina otvorenog legla koje pčele moraju njegovati i hraniti te se time određeni broj kućnih pčela usmjerava na izlazak iz košnice i sakupljanje nektara. Ograničavanje prostora matici sastoji se u tome da plodište košnice odvojimo matičnom rešetkom, svedemo ga na jedan nastavak, a u njega smještamo maticu s izgrađenim saćem ili okvirom otvorenog legla, satnim osnovama i po dva okvira građevnjaka koje postavljamo na drugo i deveto mjesto u košnicama s deset okvira. Preostale okvire s poklopljenim leglom podižemo u medište.
Za postizanje visokih prinosa na kratkoj i obilnoj paši potrebno je osigurati i dovoljno prostora za smještaj nektara. Budući da u nektaru ima do tri puta više vode nego u medu treba i tri puta veći prostor za njegovo uskladištenje do pretvorbe u zreli poklopljeni med. Proširenje prostora smo osigurali prethodnim postupkom, a ako je paša obilna možemo dodati i nove nastavke s izgrađenim saćem.
Ventilacija
Da bi iz nektara nastao med treba uz enzimsku pretvorbu ispariti i 2/3 vode. Kako bi ta velika količina vodene pare što brže mogla napustiti košnicu treba osigurati pravilno prozračivanje. Tako je pravilna ventilacija također jedan od uvjeta boljeg i bržeg iskorištenja obilnih i kratkih pčelinjih paša. Leta otvaramo maksimalno, a koristimo i sve mogućnosti ventilacijskih otvora na košnicama, pazeći da ne pretjeramo ako nastupe hladnije noći. Uz povoljne uvjete zgušnjavanje i enzimska pretvorba nektara u med traje oko 5 dana, a nakon toga pčele počinju zreli med poklapati voštanim poklopcima.
Bagremov med
Ovaj med je vrlo cijenjen zbog svoje odlične kakvoće. Sadrži više voćnog nego grožđanog šećera, pa se stoga duže vrijeme ne kristalizira. Zbog te osobine je vrlo pogodan za zimovanje pčela pa o tome treba voditi računa prilikom vrcanja i spremanja okvira za jesensko i zimsko dopunjavanje zaliha u košnicama. Budući da su za vrijeme bagremove paše pčelinje zajednice na vrhuncu razvoja, što znači da ima mnogo mladih pčela i obilje hrane, bagremova paša je pogodna i za proizvodnju meda u saću. Pri tako obilnoj paši pčele lijepo i pravilno izgrade mlado žuto saće, poklope zreli med na cijeloj površini okvira s boksesima saća ili malih okvirića, pa nema otvorenih stanica iz kojih bi se cijedio. Takvo saće je lako upakirati i ono brže pronalazi put do kupca.
Izgradnja saća
Ako tijekom travnja i proširenja plodišta nismo uspjeli dobiti dovoljan broj izgrađenih okvira za zamjenu starog saća na pčelinjaku, sada je prava prilika za to. Izgradnja većeg broja okvira utjecat će na smanjenje ukupne proizvodnje meda, ali najljepše i najpravilnije izgrađeno saće možemo dobiti tijekom ovog mjeseca. Sada ima dovoljan broj mladih pčela u dobi od 12 do 18 dana starosti s razvijenim voskovnim žlijezdama, a uz to su i povoljne pašne prilike. U košnicu dodajemo okvire sa satnim osnovama, najbolje u plodište uz leglo, jer će tamo biti najbrže izgrađeni. Kasnije ih s leglom ili bez možemo podići u medište.
Ako pripremamo okvire za pohranu meda koji ćemo koristiti za zimsko dohranjivanje zajednica poželjno je da su s leglom, jer je saće iz kojeg je izašlo nekoliko generacija pčela čvršće i preko zime toplije. Prilikom ovog dodavanja okvira svakako trebamo misliti i na okvire građevnjake da nam pčele ne bi izvlačile trutovsko leglo na satnim osnovama i time narušile kvalitetu izgrađenih okvira. Ovakvim postupcima podržavamo radno, a sprječavamo rojevno raspoloženje u košnici. Uz to biološkim načinom smanjujemo broj varoa. Zbog cijena voska na tržištu ne bi trebalo zanemariti njegovu proizvodnju u ovom razdoblju, makar dobili i nešto manje meda. Za ovakav vosak sigurni smo da je proizveden čisto i prirodno i kasnije ga možemo dati na preradu za vlastite satne osnove.
Foto: Shutterstock
