Stanje zajednica
Zbog produžene zime kasni proljetni razvoj pčelinjih zajednica. Nepovoljno vrijeme usporilo je i temeljit pregled svih zajednica na pčelinjaku. Zbog toga pri otvaranju košnica prvenstveno pazimo na zalihe meda i peluda. Kraj zime i početak proljeća ove godine nisu bili naklonjeni pčelama. Ukupno je bilo tek nekoliko toplijih dana, za kojih su pčele mogle izići na pročisne izlete i unijeti nešto peluda od lijeske i proljetnog cvijeća. Također, mogle su i iz udaljenijih dijelova košnice približiti hranu klupku u kojemu su njegovale prvo leglo. Kako se toplo vrijeme nije odužilo, nisu pretjerano razvile leglo. To je dobro, jer prijeti manja opasnost da se prekomjerno razvijeno leglo prehladi, ali je i vidljivo usporilo razvoj i snagu zajednica. Ovakve prilike najviše su pogodile zajednice u košnicama sa širokim, ali niskim okvirima kakvi su u LR nastavljačama, a osobito ako su bile uzimljene u jednom nastavku. Bolje su prošle zajednice u košnicama s visokim okvirima kao AŽ ili DB nastavljače. Kako bismo dobili uvid u stvarno stanje zajednica, morali smo ih pregledati u drugoj polovici ožujka. Ako to nismo učinili, svakako trebamo što prije otvoriti košnice i vidjeti kolike su zalihe hrane, kako bismo mogli poduzeti iduće korake u proljetnom razvoju.
Dopuna hrane i proljetni razvoj
Zalihe meda na početku travnja trebale bi biti oko 7 kg ili više. Ako je količina manja, potrebno je dodatno prihranjivanje za dopunu zaliha. Dopunu hrane najjednostavnije je obaviti dodavanjem okvira s medom i peludom, koje stavljamo do klupka. Brzu dopunu možemo obaviti i vrcanim medom kroz hranilice. Za dopunu hrane dobre su i medno-šećerne pogače, osobito one s bjelančevinskim dodatcima. Pogače stavljamo na okvire iznad samog legla, kako bi ih pčele mogle koristiti za hladnijeg vremena i tijekom noći, kad im je kretanje po košnici ograničeno. U ovo doba godine nije preporučljivo davati pogače s lijekovima zajednicama koje će ih koristiti za proizvodnju meda. Ako dopunu hrane obavljamo šećernim sirupom, mora biti gušći, u omjeru 2 : 1.
Travanj je prilično prevrtljiv mjesec, velike su razlike u temperaturi zraka dana i noći. Zato u prvom dijelu mjeseca ne smijemo previše žuriti s poslovima oko poticanja razvoja. Pojavom toplijih dana u drugom dijelu mjeseca i cvatnjom prvoga medonosnoga i peludnog bilja, nastupa prava pčelinja paša. Cvjetaju voćke, maslačak, a u poljoprivrednim područjima i uljana repica. Dnevni unosi nektara se povećavaju, što maticu potiče na sve veće polaganje jajašaca. Kako se jake zajednice za što bolje iskorištavanje bagremove paše stvaraju upravo sada, proljetni razvoj ne možemo prepustiti samim pčelama, već praćenjem dnevnih unosa i vremenskih prilika moramo osigurati neprekidan ulaz hrane. Ako pčele zbog lošeg vremena ne mogu izlijetati iz košnice na pašu, trebamo dohranjivati šećernim sirupom ili pogačama. Sirup je u ovakvim slučajevima puno bolje rješenje, jer oponaša neprekidnost paše. Ako je pčelinjak udaljen, dohranjujemo medno-šećernim pogačama. Količina sirupa mora biti manja, kako budući med ne bi sadržavao šećer.

Prethodni članakHranidba prasadi
Sljedeći članakFormiranje brajde, pergole…
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.