Kračun (Agaricus macrosporus) je jedna od najvećih pečurki. Bijeli, u početku polukružni, a poslije zvonasti i naposljetku otvoreni klobuk može imati promjer i do 30 cm. Površina klobuka prekrivena je svilenastim čehicama i na pritisak blago požuti. Listići su slobodni, gusti u mladosti sive a poslije crvenosmeđe boje, a u starih primjeraka tamno posmeđeni. Stručak je snažan, debeo i razmjerno kratak, a na gornjem dijelu ispod klobuka nalazi se bijeli, debeli vjenčić nazubljena ruba. Meso kračuna je bijelo, a na prerezu poprima narančastu ili crvenkastu boju. Kračun počinje rasti već u lipnju, a češće u kasno ljeto. Raste u skupinama ili nizovima, ali i pojedinačno na livadama, pašnjacima, uz puteve. Raste i na otocima i u primorju.
Rudnjača (Agaricus campestris) se naziva još i poljska pečurka, ima bijeli, u mladosti poluloptasti, a poslije ravni klobuk. Površina može biti prekrivena ljuskama. Na pritisak ne mijenja boju. Listići ispod klobuka slobodni su, gusti, u mladosti svijetloružičasti, poslije crvenosmeđi, a u starih primjeraka poprime tamnu, gotovo crnu boju. Stručak je bijel, podjednako debeo cijelom dužinom. Vjenčić je širok i vrlo brzo nestaje, tako da na stručku ostaje samo tanki ostatak. Meso je bijelo i na prerezu blago pocrveni. Rudnjača raste u skupinama već od srpnja na livadama i pašnjacima.
Lipka (Agaricus arvensis) je jedna od manjih pečurki, s promjerom klobuka od 5 do 8 cm. Klobuk je u mladih primjeraka stožasto zvonasta oblika s podvijenim rubom. Poslije se klobuk raširi i rub postaje nepravilnim. Površina klobuka obično je glatka i na dodir požuti. Listići su gusti, slobodni, u mladih gljiva blijedosivi, poslije postanu ružičasti, a u starijih gljiva tamnosmeđi. Stručak je bijel, prilično dug, šupalj i na dnu odebljao. Na prerezu požuti. Na gornjem dijelu stručka ispod klobuka nalazi se širok vjenčić. Meso lipke je bijelo, razmjerno tanko i ugodna mirisa. Lipka raste od lipnja do rujna na rubovima bjelogoričnih i crnogoričnih šuma, a nalazimo ju u grmlju i na šumskim čistinama.

Prethodni članakVrcanje meda (II.)
Sljedeći članakFerokloroza ili žutica voćaka i vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.