Glistavost je jedna od najčešćih parazitarnih bolesti domaće peradi koju uzrokuju valjkasti crvi iz porodice Ascaridae, koji parazitiraju u tankom crijevu i ovisno o stupnju invazije uzrokuju manje ili veće zdravstvene poremećaje.

Glistavost peradi u sve domaće peradi, a osobito u kokoši i purana uzrokuje Ascaridia galli. To je velik i krupan crv dužine do 12 cm. Spolno zrele ženke ovog nametnika polažu jajašca u tankom crijevu peradi, koja putem izmeta dospijevaju u vanjsku sredinu. U jajašcima će se u prirodi razviti invazijske ličinke, a brzina razvoja ovisi o temperaturi okoline.

Perad je potišena

Perad se zarazi uzimanjem hrane ili vode kontaminirane jajašcima. Pod utjecajem probavnih sokova u želucu i crijevima dolazi do oslobađanja ličinke. One se zatim pričvršćuju za crijevnu sluznicu i nastavljaju svoj razvoj do spolne zrelosti. Nakon 35. do 58. dana od invazije parazit spolno dozrije i počinje izlučivati jajašca, zbog čega se opisani razvoj parazita zaokružuje u jednu cjelinu.

Klinička slika bolesti ovisi o jačini invazije, dobi i otpornosti peradi. Osim individualne otpornosti utvrđena je i pasminska otpornost (teže pasmine kokoši otpornije su od lakših pasmina). Prvi znakovi bolesti zapažaju se 10 – 18 dana nakon invazije. Perad je potištena, prestaje uzimati hranu i slabije napreduje. Takvo stanje može potrajati više dana, a zatim se javlja slabokrvnost (blijede krijeste), proljev, ispadanje perja i smanjena nesivost. Gubici mogu varirati od pojedinačnog do masovnog uginuća, osobito u mlade peradi.

Kako se liječi glistavost peradi?

Čišćenje peradi (dehelmintizacija) seprovodi Piperazin citrat topljivim praškom i Dehelman vodotopljivim praškom i dr. ,a lijekovi se izdaju na veterinarski recept i primjenjuju prema uputama proizvođača.

Dehelmintizacija se temelji se na redovnom čišćenju objekata, upotrebi hranilica i pojilica koje sprječavaju onečišćenje hrane i vode te preventivnoj dehelmintizaciji novonabavljene peradi. Osim toga, uputno je da se svako tromjesečje obavlja preventivna dehelmintizacija postojeće peradi u uzgoju te na taj način sprječe mogući gubici kod težih oblika invazije. Za vrijeme dehelmintizacije i 2 dana nakon toga izmet treba sakupljati i neškodljivo uklanjati (npr. biotermička raskužba).

glistavost domaće peradi
Ascaridi agalli
glistavost domaće peradi
Životni ciklus  Ascaridia galli

Prethodni članak„Kaj su jeli naši stari“
Sljedeći članakZapočela predaja zahtjeva za potpore zbog gubitka medonosnog potencijala
prof. dr. sc. Željko Pavičić
Od 1993. godine stručni suradnik Gospodarskog lista. Dosada je objavio više od 400 popularizacijskih članaka u istoimenom časopisu iz područja veterinarske medicine, animalne proizvodnje i biotehnologije te u Biblioteci Obitelj i gospodarstvo stručne knjige „Pripravljanje sira u kućanstvu“ (1996.), „Mlijeko i prerađevine“ (1996.), „Kolinje i mesni specijaliteti“ u tri izdanja (1997., 2001. i 2003.) „Domaće kobasice – od izrade do jela“ (2004.), kao i „Mlijeko od mužnja do sira“ (2006.). Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1992. godine, Višu poljoprivrednu školu u Križevcima 1994. i Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku 1998. godine. Od 1995. godine zaposlen je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područje znanstvenog interesa je ponašanje, dobrobit i higijena životinja te veterinarska sanitacija. Objavio je u autorstvu, odnosno suautorstvu više od 200 znanstvenih radova u časopisima i zbornicima skupova te tri sveučilišna udžbenika i dva priručnika. Redoviti je profesor u trajnom zvanju od 2014. godine. Iste godine izabran je za redovitog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvršten je u prvo izdanje WHO is WHO u Hrvatskoj (2011.).