Višak topline je potrebno na odgovarajući način odavati iz jaja, pa je rješenje pronađeno u primjeni ohlađivanja i prskanja pačjih jaja. Stoga možemo kazati da primjena ohlađivanja i prskanja pačjih jaja u posljednjoj fazi inkubacije čini najveću razliku od inkubacije kokošjih jaja. Za inkubaciju pačjih jaja osobito su za manje proizvođače prikladni jednoslojni inkubatori. U njima se najlakše nadziru temp., vlaga i provjetravanje. Najlakše se provodi i hlađenje jaja. Kako su to redovito inkubatori razmjerno manjeg kapaciteta, jednostavnija je manipulacija. Zato će s njima lakše raditi i oni proizvođači koji nemaju iskustva s inkubacijom pačjih jaja.

No, s obzirom na veličinu jaja treba kazati da pačja jaja traže 1/6 više prostora od kokošjih. Stoga je potrebno na inkubatorski prostor od 300 kokošjih predvidjeti oko 250 pačjih jaja. U posljednje vrijeme za inkubaciju pačjih jaja sve se više rabe višeslojni inkubatori. Oni imaju ugrađen uređaj za automatsko okretanje jaja, ventilator i raspršivać za vlagu. Sastoje se od predvalionika i valionika. U predvalioniku pačja jaja borave od 1.-25. dana inkubacije. Dok u valioniku od 26.-28. dana, koliko i traje inkubacija pačjih jaja.

Kako je cijena takvog inkubatora razmjerno velika, za njega se zasad odlučuju veći proizvođači. No, bez obzira na tu činjenicu, ukratko ćemo opisati najznačajnije čimbenike inkubacije pačjih jaja za oba tipa inkubatora. Na samom početku treba kazati da svaki inkubator treba biti smješten u odgovarajućoj prostoriji. Za tu svrhu služe dobro izgrađene prizemne prostorije, koje nisu izložene izravnoj sunčevoj svjetlosti i u kojima treba vladati stalna temperatura od oko 20-22°C, relativna vlaga od 75% i pravilna ventilacija bez propuha. Osim toga, prostorija bi trebala biti toliko velika da je pristup inkubatorima sa svih strana omogućen.

Prethodni članakHrastova sjajnica na oblicama
Sljedeći članakUskrsni jelovnik
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.