Sve to može motivirati naše uzgajatelje da osim rasne peradi drže i po nekoliko prepelica. Pritom ne treba u prvom planu misliti na gospodarsku korist, nego na radost uzgoja i drugih vrsta peradi.
Pripitomljavanje japanskih prepelica potječe još iz 13. stoljeća. U to doba one su uzgajane kao ptice pjevice. Nije poznato je li se pripitomljavanje dogodilo u Japanu. Navodi se, naime, da su Japanci uvozili već pripitomljene prepelice iz Kine i Koreje. Stoga, njezin naziv ne znači istodobno da je ona baš iz Japana. U gospodarskom uzgoju u međuvremenu su se dogodile određene selekcije s obzirom na nesivost i mogućnost tovljenja. Usto se radi i o posebnim bojama. Japanska prepelica se u tehničkom smislu odlikuje prilično nemasnim mesom. Ni fazan joj u tome nije ravan, a kamoli druga domaća perad.
Nesilice
Kod ove selekcije osobito je zanimljiva njihova rana zrelost. Najkasnije sa sedam tjedana, a većinom i ranije japanska prepelica je spolno zrela. To znači da nakon najviše 17-dnevnog inkubiranja jaja iz jednog 10 g teškog pileta nastane odrasla prepelica od 110 g i počinje nositi jaja. Starije prepelice su teže, oko 125 g. Posebne linije za nesilice u razdoblju od 200 dana proizvode i do 160 jaja. U dobi od otprilike 28 tjedana sposobnost nesenja opada. Godišnja učinkovitost iznosi oko 300 jaja. Takav uspjeh u nesenju zahtijeva dakako ispravno držanje prepelica s režimom svjetla, stalnom temperaturom i posebnom hranidbom.
Tko želi prodavati prepeličja jaja mora izgraditi izravno prodajno tržište. Cijena jaja, ovisi o sezoni (potražnji) varira između 1 do 2 kune. Oko Uskrsa potražnja obično jače poraste. Ciljanim menadžmentom prodaja bi se trebala održavati na solidnoj razini. Masa jednog jaja je između 10 i 14 g. Po okusu su prepeličja jaja slična kokošjima i pripravljaju se na različite načine. Zbog svoje male težine omiljen su sastojak plata na domjencima ili služe kao prilog salatama. Kapacitet nesenja jaja japanske prepelice razvijen je tek u 20. stoljeću. Pro izvodnja prepeličjih jaja u Japanu je golema. Farme prepelica polumilijunskog grada Toyohashija pro izvode dnevno oko 1,3 milijuna jaja. Posebne farme drže u pravilu od 20.000 do 30.000 nesilica.
Japanska prepelica za tov
Osim što nesu jaja, prepelice se mogu i toviti. Za tov, nažalost, nisu prikladne nikakve lagane linije nesilica. Ovdje se traži masa. Zato su pogodne teške prepelice koje su poznate od šezdesetih godina prošloga stoljeća. Postižu 50 posto veću tjelesnu težinu od prepelica nesilica. Od drugog do četvrtog tjedna života rast ovih prepelica je najintenzivniji. Optimalna opskrba vitaminima i mineralima najbolje pomaže njihovu razvoju. U dobi od tri tjedna može se razaznati spol prepelice. Tko pri govoru o tovljenju pomisli na pjetliće, loše će proći ako je riječ o prepelicama. Tu, naime, kokice teže više, a jači spol zaostaje. Čovjek bi mogao naprečac zaključiti da su pjetlići kod prepelica beskorisni u gospodarskom smislu.
