U skladu s prirodnim okružjem


Različita geografska područja odlikuju se prirodnim posebnostima koje utječu i na izbor cvjetnih vrsta za sadnju u vrtove. Ne uspijevaju sve ukrasne vrste jednako u svakom geografskom području. Dok su u južnim krajevima poželjne biljke otporne na duga razdoblja vrućine i suše, te olujna juga i oštre bure zimi, na kontinentu su poželjne vrste otporne na duga zimska razdoblja temperatura ispod ništice.
Tradicijski vrt naših baka poštuje prirodne uvjete za uzgoj bilo ukrasnih ili korisnih biljaka. U unutrašnjosti i na moru uzgajaju se vrste koje će u tim uvjetima i uz najmanju njegu bujno rasti, raskošno cvjetati ili obilno roditi. Naše bake znale su odabrati odgovarajuće vrste i skladno ih ukomponirati u najčešće malene cvjetnjake, jer je veći dio vrta bio rezerviran za korisne biljke poput voćaka, povrća ili začinskog te ljekovitog bilja. Njihovi vrtovi bili su spoj ukrasnog i korisnog s velikim brojem vrsta na malom prostoru i tako se skladno uklapali u prirodno okružje.

Drvo u unutrašnjosti, kamen u priobalju

A vrt ne bi bio potpun bez vrtnih elemenata od prirodnih materijala kao što je drvo na kontinentu i kamen na moru. Tako se ograde na kontinentu rade od drva ili pletu od pruća, a na moru su kamene. I za izradu klupica, brajdi, popločenja bira se materijal koji najbolje odgovara podneblju. Dodatni šarm vrtu će dati kućica za ptice, tačke, vjedro ili pletena košara uz kamene i glinene lonce za cvijeće.

Oživimo romantične uspomene

Ako vam bakin vrt budi romantične uspomene, tada razbarušite strogo isplanirane plohe, stavite zajedno povrće i cvijeće, voćke i začinske biljke. Pustite penjačice da slobodno “šeću” brajdom, ogradom, živicom ili stablom, a jastučaste i puzeće trajnice nemojte ‘tjerati’ čim zakorače na puteljak ili popločenje. Pazite na kompoziciju nasada tako da visoke biljke ne zaklone one niže. To se posebno odnosi na trajnice i grmlje čiju sadnju treba pomno planirati jer oni ostaju trajno u zemlji.
Posadite što više starih vrsta i sorata cvijeća. Od drveća i grmova nemojte izostaviti magnoliju, jorgovan (Syringa), pokoju jabuku ili marelicu, hortenziju, ribiz ili borovnicu. Posadite i one vrste grmova koji cvatu krajem zime ili početkom proljeća kao forsitiju (Forsythia) i likovac (Daphne) ili do kasno u jesen nose upadljive plodove kao dunjarica (Cotoneaster), božikovina (Ilex) i vatreni trn (Pyracantha). Od trajnica ne zaboravite božur (Paeonia ), zvjezdan (Aster), bergeniju i iglicu (Geranium). Šeboj(Cheiranthus), turski karanfi l (Dianthus barbatus), tratinčica (Bellis perennis) i potočnica (Myosotis alpestris) neizostavne su dvogodišnje vrste, a od lukovičarki perunika (Iris), ljiljan, dalija, sunovrat (Narcissus) i tulipan.

Jednogodišnje cvijeće

Jednogodišnje ljetno cvijeće (ljetnice) neizostavni je i nezamjenjivi dio svakog vrta, a vrijednost mu je u bogatstvu cvjetnih oblika i boja kojima oslikava vrt tijekom svog kratkog, ali burnog života.
Ono obogaćuje vrt bojama, pa je u vrtlarskom rječniku često sinonim za boju.
Kombiniranje boja stvar je osobnog ukusa i vrt je mjesto koje oprašta nesavršenosti, a vrtlar ima priliku iz godine u godinu saditi nove sorte, isprobavati druge kombinacije boja i otkrivati što je po njegovu ukusu. Poigrajte se ljetnicama sadeći ih među grmlje, na “otoke” u travnjaku, između povrća, u uzgojne lonce te u nasade trajnica kojima će dati živost koncem ljeta. Ljetnice su posebno od velike pomoći u novooblikovanim vrtovima koji prvu godinu ili dvije izgledaju pusto. Uz malo ulaganja i za kratko vrijeme one će ispuniti praznine oko tek posađenog drveća, grmlja i trajnica.

Grmlje i drveće osnova su ladanjskog vrta

Ukrasno grmlje i drveće te drvenaste penjačice osnova su svakog vrta i predstavljaju okvir u koji se smještaju ljetnice i trajnice. Oni nas, u obliku prirodnog zida dijele od vanjskog svijeta, pružaju zaklon od sunca ili kutak za opuštanje. Usto, pružaju utočište i hranu raznim pticama,  leptirima i kukcima bez kojih je vrt u prirodnom stilu nepotpun. Pravilo je da se vrste nižeg rasta sade ispred viših. To ne znači da nasad mora izgledati poput pjevačkog zbora. Različiti oblici, od visokih i tankih do niskih i širokih moraju se stapati s tlom i međusobno. Ne žurite sa sadnjom drvenastih vrsta kako bi imali dovoljno vremena proučiti ih i odabrati one koje će dati najljepšu sliku. Pripazite na razmak sadnje i uvijek imajte na umu da minijaturna sadnica za nekoliko godina može narasti do veličine diva.

Više čitajte u Gospodarskom listu…

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje