Često čujemo da se u Hrvatsku uvoze poljoprivredni proizvodi lošije kvalitete od domaćih, ali koji su osjetno nižih cijena, pa na taj način ruše konkurentnost hrvatskim proizvođačima. U redakciju Gospodarskog lista stigao je dopis u kojem se navodi primjer peradarske farme iz Poljske na kojoj su vrlo loši uvjeti držanja kokoši nesilica, a ta farma veliki je izvoznik jaja.

Fermy Drobiu Woźniak iz Poljske izvozi 70 % svoje proizvodnje u 60 zemalja Europe, Azije i Afrike – to je peradarska farma koja pripada najvećem proizvođaču jaja u Europskoj uniji. Na ovoj farmi uzgaja se gotovo milijun kokoši u kavezima i deset tisuća kokoši u štalama. Jedna od pet kokoši nesilica u Poljskoj živi na jednoj od Woźniakovih farmi. Nažalost, uvjeti za držanje kokoši na toj su farmi jako loši, a to su dokumentirale dvije zaposlenice na njihovoj farmi.

Skupljanje mrtvih životinja

Ovo ljeto Oksana je zajedno sa svojim partnerom Sashom bila zaposlena na farmi koka nesilica u selu Wioska u središnjoj zapadnoj Poljskoj. Oksana i Sasha dokumentirali su svoj svakodnevni rad šest tjedana. Jedna od njihovih primarnih dužnosti bila je vađenje mrtvih kokoši iz kaveza – životinje su uginule zbog uvjeta uzgoja, ubile su ih druge kokoši u kavezima ili su uginule zbog zaglavljivanja, na primjer pod sjedalom. Svaki dan radnici su skupljali desetke do stotine mrtvih životinja – neke su ležale u kavezima nekoliko tjedana i već su bile u fazi raspadanja. Ponekad su bile plave, a iz njih je curila tekućina, kaže Sasha.

Svake godine 300 milijuna životinja strada u kavezima u Europskoj uniji, uključujući i farme u vlasništvu Fermyja Drobiua Woźniaka.

Gomile mrtvih kokoši, jaja prekrivena krvlju, uvrnute noge – to su slike koje su dokumentirali radnici zaposleni na farmi peradi Fermy Drobiu Woźniak – najvećeg proizvođača jaja u Europskoj uniji.

Uginuća kokoši su česta zbog loših uvjeta
Zarada je nekima ispred dobrobiti životinja

Kokoši žive u zatvorenom prostoru, što dovodi do agresije (uključujući međusobno kljucanje do smrti) ili kanibalizma. Brojne su životinje bile u vrlo lošem fizičkom stanju – bez perja, imale su deformirane noge i rane na tijelu, a neke su uginule od iscrpljenosti. Snimljeni dokumentarni film/video također prikazuje slučajeve kokoši koje su uginule dok su nosile više jaja, a jaja su im zapela u kloaki.

Najveća farma jaja u Poljskoj
Oksana i Sasha

Veterinarska inspekcija obavljena nekoliko tjedana nakon prikupljanja snimke potvrdila je zabrinutost koju su dokumentirali istražni radnici. Organizacija Anima International podnijela je obavijest tužiteljstvu u Poljskoj na temelju mogućeg zlostavljanja životinja. Snimka će poslužiti kao dokaz u postupku.

Razmatranje zabrane kaveznog uzgoja

Zabrana kaveznog uzgoja trenutačno se razmatra na razini EU-a kao dio revizije cjelokupnog zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja. Europsku građansku inicijativu Okončajmo doba kaveza (End the Cage Age), pokrenutu od strane Compassion in World Farming, potpisalo je 1,4 milijuna ljudi. Očekuje se da će Europska komisija ove jeseni predstaviti zakonski prijedlog o ovom pitanju.

Ali nedavna izvješća o odustajanju od planova izazvala su uzbunu među aktivistima. Mnoge zemlje već prelaze s kaveznog sustava uzgoja kokoši na neki drugi, kaže Kirsty Henderson, izvršna direktorica Anima International. EU mora ispuniti svoja obećanja i učiniti svoj dio u iskorjenjivanju patnji životinja iz našeg prehrambenog sustava, naglasila je Henderson. Na kraju ostaje pitanje, ako se ovako nešto događa unutar Europske unije koja ima visoke standarde, kakvi su onda tek uvjeti u trećim državama iz kojih u Hrvatsku stižu tisuće tona poljoprivrednih proizvoda i u konačnici kakvu to hranu jedemo?

Izvor: Open Cage

Prethodni članakHorvatovoj graševini veliko zlato
Sljedeći članakU Hrvatskoj se godišnje baci oko 400.000 tona hrane
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.