Poluintenzivni uzgoj Intenzivan uzgoj provodi se u zatvorenim objektima s matičnim jatima pataka visoke proizvodnje (pr. Cherry Valley), koji su nabavljeni od poznatih proizvođača (matične farme), a dijeli se u tri faze. Prva faza traje do kraja 8. tj, druga od 9. do kraja 18. tj, i treća od 19. do kraja proizvodnje. Patke pronesu u dobi od 26 tjedana i nose rasplodna jaja tijekom 38 tjedana. Na kraju nesivosti stare su 64 tjedna, nakon čega se izdvajaju iz proizvodnje i odvoze na klanje. Tijekom proizvodnog ciklusa snesu od 180 do 200 rasplodnih jaja. Njihova je oplođenost oko 95, a valivost 70 posto. To znači da će se od ukupno snesenih jaja u inkubatoru izvaliti 135 – 140 pačića.

Za tako visoku proizvodnju treba se pridržavati odgovarajućih tehnoloških postupaka. Oni se primjenjuju od prihvata jednodnevnih pačića do pripreme jaja za nasad. Pri poluintenzivnom uzgoju rasplodnih pataka objekti se uglavnom izgrađuju uz ispuste. Pačići do 21. dana borave u kontroliranim uvjetima u zatvorenom objektu i zatim se tijekom dana puštaju u ograđene ispuste. Prva jutarnja hranidba obavi se u objektu i nakon 9h (do tada obično većina snese jaja) puštaju se na otvoreno. Duž ispusta postavljaju se pojilice, a nasuprot tome gnijezda za patke koje nisu snesle jaja u objektu. Patke boravkom na ispustu mogu podmiriti do 50 posto svojih dnevnih potreba za hranom, jer dobro iskorištavaju zelenu hranu. Stoga po patki treba osigurati barem 3 m3 površine ispusta. Navečer se u objektu dohranjuju krmnom smjesom ili žitaricama. Pri čemu dnevno treba osigurati 80 – 120 g hrane za prihranjivanje po grlu.

Prethodni članakRooibos čaj – umiruje i lijeći
Sljedeći članakZdravstvena ispravnost krumpira za sadnju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.