Nedavni pozitivni nalazi influence ptica, s potvrđenim sojem H5N8, na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, (Križnica, Cerna, Sop Bukevski i dr.) ponovno je izazvao pozornost. Ne samo poljoprivrednih proizvođača, već i cjelokupne javnosti i to s pravom. Ptičja gripa je zarazna bolest uzrokovana virusom influence (gripe) tipa A iz obitelji virusa Orthomyxoviridae.
Otkud ptičja gripa?
Prvi zabilježeni nalazi influenze (ptičja gripa) ptica potvrđeni su 1878. u Italiji, a 1901. je potvrđeno da je prouzročena virusom. Ptice i niži sisavci mogu biti zaraženi jedino virusom influence tipa A. Ljudi se mogu zaraziti sa sva tri tipa virusa influence (A,B,C,) što nas čini ranjivom i osjetljivom skupinom. Virusi influence tipa A se dijele na 16H i 9N podtipova (H1N1 do H16N9) i prema tome se dijele na viruse niske patogenosti (oboljevanje i uginuće 50% do 70% populacije) i visoke patogenosti ( oboljevanje i pomor do 100% populacije) za kokoši, purane ali i drugu perad.
Način prijenosa ptičje gripe je prvenstveno preko divljih ptica močvarica i selica. One su prirodni rezervoari svih poznatih podtipova virusa influenze tipa A u crijevima, te su rezistentnije i ne obolijevaju od njih. Također, važno je napomenuti da domicilne vrane i golubovi nisu nosioci virusa influenze ptica. Perad koju uzgajamo u dvorištima i farmama se najčešće zaraze virusom influenze ptica. Izravnim kontaktom sa zaraženim patkama, pticama selicama ili drugom zaraženom peradi. Također kontaktom s izmetom, predmetima, odjećom i hranom koja je zaražena virusom.
Kako je virus influenze ptica u Aziji mutirao do smrtonosnog oblika, postoji realna prijetnja prijenosa na ljude i da se proširi cijelim svijetom. Širenje na ljude bi moglo biti izravno s ptica i okoline kontaminirane virusom. Odnosno putem intermedijarnog domaćina, kao što se već dogodilo u Kini. Strah svih je da se virus ljudske i influenze ptice na pomiješaju u svinjama s virusom svinjske gripe i stvori se soj koji bi vrlo lako prešao na ljude. On bi bio virulentniji, opasniji, smrtonosniji.
Mjere sprječavanja prenošenja zaraze
Da se svi ovi najcrnji scenariji ne dogode i da se spriječe ekonomski gubitci, kao i širenje zaraze na ljude i druge uzgajane životinje, na raspolaganju nam je mnoštvo rješenja uz ne prevelike napore i troškove. Prva linija obrane je ograničiti pristup peradnjacima i farmama. Pristup peradi treba ograničiti samo na osoblje koje je u izravnom kontaktu i koji su zaposleni na farmi. Posjetiteljima ili drugima farmerima koji imaju svoje peradarnike, valionice ne dozvoliti pristup uzgajanoj peradi.
Ako se peradnjak, farma nalazi u blizini lokve, jezera, zaštićenog parka prirode treba onemogućiti divljim životinjama kontakt s peradi koja se uzgaja ili fizičkim barijerama sav otvoreni prostor nadsvoditi mrežama. Kod držanja za osobne potrebe da se perad drži u zatvorenom prostoru koji je također natkriven zaštitnim mrežama od pocinčane žice. Hranu za uzgajane životinje držati zatvorenu da ptice ne mogu slobodno doći do nje. Ostatke ne bacati na otvoreno već zbrinuti u kontejnere s poklopcem. Održavanje čistoće i higijene osoblja također je važna mjera prevencije.
Preporučeno bi bilo svakodnevno imati čistu odjeću, a obuću izribati pomoću četki i dezinfekcijskih sredstava. Postoje komercijalno dostupne četke i kadice. No može se napraviti i improvizirani ii visokoučinkoviti sustav da se kupi gumeni tepih tzv. „umjetna trava“. Da se uzmu kadice dovoljno duboke i da se izrežu prema obliku kadice te da se napune dezinficijensom (Ecocid S) da prekriju obuću nekoliko cm i da se nalaze po dvije kod ulaza i kod izlaza iz objekta i da se svakodnevno mijenja dezinfekcijska tekućina.
Prije ulaska u peradnjak preporuča se pranje ruku sapunom i vodom i utrljavanje dezinficijensa na ruke. Ako se perad drži u kavezima, držati kaveze čistima, a sustavi za napajanje i hranjenje, ako su zaprljani s fecesom, trebali bi se očistiti i dezinficirati. Sve uginule ptice primjereno i sukladno propisima ukloniti. Sva vozila, automobili, kamioni, traktori, kavezi za ptice i ostala oprema su potencionalna niša za razvoj i zadržavanje patogena. Ako se ide na drugu lokaciju gdje postoji peradnjak ili se ide po novo jato, bilo bi poželjno da se sve temeljito dezinficira na polasku i na dolasku na matični peradnjak ili farmu.
Ako se perad izlagala na izložbi peradi ili sajmovima, bilo bi preporučljivo da se ta perad drži odvojeno od ostatka jata. Minimalno dva tjedna nakon izložbe ili sajma. Mlado jato se preporuča držati odvojeno od matičnog jata najmanje 30 dana. Opremu, alate i druge peradarske potrepštine ne posuđujte i ne koristite od drugih uzgajivača peradi. Ali ako je potreba za njima, dezinficirajte ih prije nego ih unesete na peradnjak. Sprječavanje prodora insekata i glodavaca (važnost provođenja redovitih D.D.D. mjera) kao vektora širenja i nositelja uzročnika influenze ptica. Prepoznavanje zdravstvenog stanja peradi i simptoma bolesti influenze ptica je bitno na peradnjacima.
Simptomi:
• iznenadno povećanje smrtnosti u jatu
• kihanje, kašljanje, iscjedak iz nosnica,
duboko disanje i gušenje
• zeleni i vodenasti proljev
• slab apetit
• manjak energije
• smanjenje nešenja jaja
• tanka i meka ljuska jaja, nepravilan oblik jaja
• otekline oko očiju, vrata, glave i kapaka
• Ružičasta diskloracija kreste, podvaljka i nogu najkarakterističniji i najlakše uočljiv simptom influenze ptica.
Sve ovo su signali da se u najkraćem roku alarmira veterinarsku inspekciju, veterinarsko- higijenski servis.
Korisni savjeti
Jedna od stvari koju valja spomenuti je da se meso i jaja ptica koje su zaražene virusom. Ako se obrade termički na temperaturi iznad 74°C uništava se virus influenze ptica kao i ostali virusi i bakterije. Također nije dokazano da se čovjek zarazio nakon tako ispravno pripremljene hrane. Preporučljivo je da se jaja i meso peradi čuva i drži odvojeno da se spriječi međusobna kontaminacija.
Nakon obrade mesa preporuka je pranje ruku u trajanju od minimalno 20sek pomoću sapunice i da se utrlja dezinficijens nakon sušenja. Čišćenje radnih površina, noževa, daski za rezanje s toplom vodom i detergentima. Radne plohe i daske za rezanje mesa naknadno dezinficirati s otopinom Varikine te kuhinjske krpe i druge spužve za čišćenje oprati i dezinficirati.
Ako se u prirodi susrećete s divljim pticama bilo rekreativno ili poslom donosimo nekoliko savjeta za osobnu zaštitu:
• ne diratje uginule ptice, niti one koje izgledom djeluju bolesno
• u svakom slučaju izbjegavajte dodir s izmetom i gnijezdima ptica
• ako u vrtu imate hranilicu za ptice ili pojilicu, ruke obavezno temeljito operite i dezinficirajte
• ako ste imali kontakte s divljim pticama, operite ruke sapunom i dezinficirajte ih prije nego trljate oči, nos ili usta. Napose prije jela, pića ili pušenja.
• ako je potrebno ukloniti mrtvu lešinu, pozovite veterinarski servis. Ako je prijeko potrebno, uzmite vreću za smeće i naopako je okrenite te obucite jednokratne rukavice i s vrećom je pokupite, te zavežite. Mjesto lešine dezinficirajte, a lešinu odložite van dohvata ljudi, pasa, mačaka ili drugih životinja
• lovci su ugrožena skupina, ali trenutno je zabrana lova na pernatu divljač zbog influence ptica
• za ubuduće preporuka je da se ne jede, pije ili puši tijekom čišćenja lovine
• pranje ruku vodom, sapunom, te dezinfekcija obavezno nakon čišćenja divljači
• pranje i dezinfekcija površina i noževa poslije čišćenja.
 tipa A iz obitelji virusa Orthomyxoviridae.){kind=link}