Selen je jedan od važnijih elemenata. Esencijalan je i tijelo ga ne proizvodi, već ga je potrebno unijeti u organizam putem hrane. On je neophodan za pravilan rad enzimskih sustava, te je vrlo važan antioksidant.
On štiti crvena krvna zrnca i stanične membrane. Također je bitan za funkcioniranje obrambenog sustava i štitne žljiezde. Zajedno s drugim antioksidantima štiti srce, pomaže pri depresiji, premoru i prevelikoj nervozi. Koncentracija selena u tlu, pa time i u biljkama različita je i ovisi o brojnim čimbenicima. Utjecaj okoliša bitan je za mogućnost njegova iskorištenja, što je vrlo značajno za koncentraciju prirodnog selena u hrani za životinje.
Njegova raspoloživost u stočnoj hrani, nadalje, ovisi o ukupnoj količini i kemijskom obliku, fiziološkom stanju organizma, primjeni lijekova te dobnoj skupini. Zbog spomenutih metabolitičkih procesa postoji stalna potreba za dodatkom selena hrani za životinje. Koncentracije selena u stočnoj hrani od 0,1 do 0,5 mg/kg u suhoj tvari prihvaćene su kao sigurne u smislu moguće toksičnosti selena. Mnoge karakteristike kakvoće mesa kao što su izgled površine i miris. Lako su uočljive i posebno važne sa stanovišta potencijalnih konzumenata. Izgled površine mesa pomoći će pri odluci dali kupiti meso ili ne. Nježnost i sočnost mesa, okus, te druge subjektivne značajke ocjenjuju se nakon kulinarske obrade.
Kulinarska svojstva mesa ovise o biokemiji mišićja i modernim tehnološkim procesima obrade. Jedan od prihvaćenih pristupa očuvanja senzornih svojstava mesa jest dodatak antioksidanata, poput selena ili vitamina E, direktno u stočnu hranu ili tijekom tehnološkog procesa obrade. Utjecaj je selena u prehrani ljudi prema posljednjim istraživanjima sve veći. U SAD preporučeni dnevni unos selena je 70 μg/dan za muškarce i 55 μg/dan za žene. Količina od 40 μg/dan smatra se minimalnom za ljude. Ovdje valja naglasiti kako je prosječni dnevni unos selena u svijetu uglavnom mnogo manji od preporučenih vrijednosti.
Unos selena hranom određuje koncentraciju selena u krvnom serumu. Niske koncentracije selena u krvi povezane su s povećanim rizikom od spontanog pobačaja, neplodnosti muškaraca, povećanjem rizika od kardiomiopatija, kardiovaskularnih bolesti, te povećanim rizikom i stopom smrtnosti od kancerogenih oboljenja. Spomenuti razlozi ukazuju da je potreba za povećanjem unosa selena u organizam sve veća. Osim upotrebe dnevnih dodataka organskog selena (tablete), korištenja umjetnih gnojiva obogaćenih selenom u proizvodnji biljnih kultura, smatra se da je hrana (meso, mlijeko, jaja) obogaćena selenom u tom smislu najvrednija.
Iz svega navedenog moguće je zaključiti kako upotreba selena u organskom obliku kao dodatka hrani za piliće dovodi do povećanja ukupne količine selena u mesu peradi. Uporaba takvog mesa u prehrani ljudi može imati višestruko korisnu primjenu u smislu poboljšanja nutritivne vrijednosti namirnica, te proizvodnje “funkcionalne hrane” u smislu povećane količine selena čija je konzumacija korisna za zdravlje potrošača zbog prevencije, prvenstveno kancerogenih oboljenja. Selenom obogaćeno meso peradi moglo bi dobiti posebno mjesto u kategoriji “funkcionalne hrane” i bitno utjecati na unos selena u ljudski organizam. Nedostatak Se može utjecati na kvalitetu mesa na način da smanjuje lipidnu peroksidaciju tijekom čuvanja mesa.
Nutritivni zahtjevi za vitaminom E su teški za otkrivanje iz razloga što dosta variraju i ovise o mnogim čimbenicima, uključujući spol i starost peradi, koncentraciju i vrste masti u hranidbi, koncentraciju selena i prisutnost ostalih antioksidanata. Povećani unos vitamina E rezultira povećanom cijenom hrane, no rezultira poboljšanjem proizvodnih i reproduktivnih značajki peradi kao i kvalitete mesa i jaja. Vitamin E kao dodatak se smatra kao efektivno sredstvo unapređenja antioksidativnog sistema u uvjetima stresa. Zabrana antibiotika u Europi je u vezi s potragom za alternativnim načinima unapređenja imunog sustava i njegove efikasnosti.
Smatra se da vitamin E ima pozitivne učinke na imuni sustav i kao rezultat toga povećana je njegova upotreba u peradarstvu. Kao prirodni antioksidant, vitamin E može značajno smanjiti peroksidaciju lipida u peradskom mesu tokom skladištenja. Prema tome, povećanje doza vitamina E (do 500 mg/kg) u hrani brojlera je efikasan način za poboljšanje skladišnih osobina mesa. Povećana doza (250 mg/kg) vitamina E u hrani usko je povezana sa smanjenjem podložnosti ka peroksidaciji lipida u različitim tkivima tek izlegnutih pilića. Ovo povećanje u antioksidativnoj zaštiti može biti odlučujuće za razvoj imunog sustava pileta, i rezultati su jako povoljni, gledano na rast i razvoj pilića u ranom stadiju razvoja.
Još jedan rezultat uvećanog unosa vitamina E je proizvodnja jaja obogaćenih alphatokoferolom. Takva jaja imaju svojstvo povećane otpornosti na peroksidaciju lipida u žumanjku. Poznat je utjecaj vitamina E na oksidacijsku stabilnost masti mesa. Povećana doza vitamina E u hrani tijekom zadnja tri tjedna tova značajno smanjuje opasnost od oksidativne ranketljivosti. Odlaganje vitamina E u meso pilića povezano je sa sadržajem PUFA u njihovoj hrani. Istraživanja su pokazala da se uz obilje zasićenih masnih kiselina u hrani, povećava sadržaj vitamina E u tamnom mesu.
Izvor: Gospodarski kalendar
