Imao sam brončane pure stare 2 mjeseca i kad sam ih kupio mjesec dana su lijepo napredovale, dok 2 nisu dobile proljev. Pokušao sam ih izliječiti, išao kod veterinara, u humanu ljekarnu, poduzimao razne vrste liječenja dok nisu uginule. Ove druge su lijepo napredovale mjesec dana, kada sam iz istih razloga prisilno morao dvije zaklati. Težile su oko 6 kg. Hranio sam ih koncentratom za piliće i sa šrotom. Imale su vrhunske uvjete. Šrot sam pripremao u omjeru 30/70, a kasnije 20/80%. Kada su bile 8-10 kg, opet su dobile proljev, te sam opet 2 zaklao. Puštao sam ih 1-2 h na pašu. Zanima me koji bi mogao biti uzrok takvom stanju, jer sam za razne lijekove, čajeve i sl. potrošio dosta novaca? Nastambe su bile čiste i okrečene.


Kako biste spriječili da ne dolazi do prijenosa i širenja određenih uzročnika bolesti potrebno je preventivno djelovati. Pure je potrebno prilikom dolaska u novi objekt obavezno tretirati antibiotikom – jednim od enrofloksacina (Baytril 10%-tna otopina za peroralnu primjenu (Bayer), Enroxil 10%-tna otopina za peroralnu primjenu (Krka) i Vetoflok 10%-tna peroralna otopina (Veterina). Lijekovi se izdaju na veterinarski recept i daju prema popratnim uputama proizvođača. Međutim, niti jedan od lijekova ne može ukloniti infekciju iz jata, pa je svrha liječenja zapravo ublažiti kliničke znakove i smrtnost, te istodobno tijekom nekoliko tjedana umanjiti izlučivanje uzročnika.

Važna higijena i dezinfekcija

Pri upotrebi antibiotika je potrebno pridržavati se uputa o karenci. Pri možebitnoj pojavi bolesti treba neškodljivo ukloniti sve bolesne jedinke, jer su trajni kliconoše, te obaviti temeljitu dezinfekciju opreme i nastambe. Osim toga, slobodnim pticama iz prirode i glodavcima treba spriječiti ulazak u peradnjake, i to odgovarajućim zaštitnim mjerama. Vrlo je važno održavati i higijenu samog ispusta. Pojedini uzročnici bolesti vrlo dobro preživljavaju u blatu, a kad zbog nekog razloga dođe do pada imuniteta purana, napadaju njihov organizam.

Foto: Arhiva Gospodarskog lista

Prethodni članakKada počinje spolni ciklus koza?
Sljedeći članakKako nasaditi kvočku jer nemam pilića?
prof. dr. sc. Zlatko Janječić
Redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu zaposlen na Agronomskom fakultetu Zagreb od 1994. godine. Kao autor ili koautor objavio je pedesetak indeksiranih radova, te tridesetak stručnih i popularnih članaka, sveučilišni udžbenik i jednu monografiju. Voditelj nekoliko znanstvenih i stručnih projekata. Već dvadeset godina radi na zaštiti hrvatskih izvornih pasmina peradi, kokoši hrvatice i zagorskog purana. Zlatko Janječić rođen je 21. studenoga 1969. godine u Sisku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1994. godine na smjeru Stočarstvo. Tijekom studija sudjelovao je u obrani Domovine. Magistrirao je 1998. godine, a doktorsku disertaciju obranio 2002. godine. Od 1994. godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za specijalno stočarstvo, te od 1997. godine do danas na Zavodu za hranidbu životinja. U znanstveno-nastavno zvanje asistenta izabran je 1998. godine, u zvanje višeg asistenta 2002. godine, u zvanje docenta 2005. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2009 godine. U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 2011. godine, a u nastavno zvanje redovitog profesora 2014. godine. Do sada je objavio pedeset znanstvenih radova, od kojih je 11 radova iz skupine a1, 38 radova iz skupine a2 i 1 rad iz skupine a3. Uz navedeno, dr. sc. Zlatko Janječić autor je ili koautor 3 znanstvena rada objavljena u nacionalnim znanstvenim časopisima koji nisu svrstani u skupine a1, a2 i a3, te 17 znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u zbornicima radova s domaćih znanstvenih skupova. Dr. sc. Zlatko Janječić aktivno je sudjelovao na 13 međunarodnih i 29 nacionalnih znanstvenih skupova. Bio je voditelj jednog i suradnik na šest nacionalnih znanstvenih projekata. Član je međunarodnog znanstvenog društva – WPSA. Uvođenjem novog programa bolonjskog studija nositelj je jednog i suradnik na šest modula preddiplomskog studija (Bs), te nositelj dva modula i suradnik na dva modulu diplomskog studija (Ms), od kojih se većina izvodi na više različitih studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Koordinator je na dva modula koje predaje na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti nositelj je jednog modula. Bio je mentor jednog doktorskog rada i 38 diplomskih radova. Koautor je jednog sveučilišnog udžbenika i jedne monografije. Stručna djelatnost ogleda se u tridesetak članaka objavljenih u domaćim časopisima. Bio je suradnik na jednom tehnologijskom projektu. Trenutno je voditelj jednog VIP-projekta, a bio je voditelj tri i suradnik na tri nacionalna stručna projekta. Od 2007. godine je član stručnog Savjeta za provedbu uzgojnog programa za male životinje pri Hrvatskom stočarskom centru. Član je nekoliko stručnih Povjerenstava osnovanih od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Od 2011. godine je glavni urednik časopisa Krmiva. Trenutno je član Fakultetskog vijeća, Povjerenstva za savjetovanje dekanice, Odbora za znanost i Povjerenstva za strateško planiranje Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za hranidbu životinja. Član je Vijeća biotehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom. Znanstveno se usavršavao u Izraelu, Sloveniji i SAD.