Kako, kad i koje gnojivo koristiti za gnojidbu lucerne?
Lucerna je veliki potrošač hraniva, osobito dušika, kalija i kalcija koja joj se u suvremenoj proizvodnji moraju osigurati. Mišljenja nekih istraživača da lucernu ne treba gnojiti jer se ona opskrbljuje hranivima iz dubljih slojeva tla, u suprotnosti su s najnovijim saznanjima. Većina se autora i praktičara zalaže za izdašnu gnojidbu lucerne primjereno njenim potrebama. Lucerna svakim kilogramom suhe tvari iz tla iznese: 30 g/kg ST N; 3,3 g/kg ST P; 27 g/kg ST K. Prinos od 12 t ST/ha lucerne rezultira u godišnjem iznošenju iz tla sljedećih količina hraniva: 40 kg/ha P i 324 kg/ha K, te 360 kg/ha N, što podcrtava važnost uspješne fiksacije N iz zraka putem simbiotskih bakterija. N gnojiva se ne koriste za gnojidbu lucerne osim kod zasnivanja, kad klijancima nije pristupačno dovoljno N, prije početka vezanja N2 iz zraka. Općenito, N gnojiva se primjenjuju kad je nitratni N u tlu < 15 g/kg ili nema dovoljne nodulacije (malo bakterija Rhizobium meliloti u tlu), tada se daje 25-50 kg N/ha. Kod zasnivanja lucerišta, ovisno o plodnosti tla treba gnojiti okvirno sa 100 – 200 kg/ha P2O5 i 200 – 250 kg/ha K2O. Idućih godina u jesen nakon predzadnje košnje gnojiti sa 200 – 300 kg/ha kompleksnih gnojiva s malo N, a više fosfora i kalija (NPK npr 7:20:30, 7:30:20 itd.) pri čemu se osigura oko 20 kg/ ha N, oko 50 – 60 kg/ha fosfora i oko 80 kg/ ha kalija. Lucerni se kod nas daje nedostatno hraniva pa su prirodi niži nego što je potencijal ove rodne kulture. Od organskih gnojiva za gnojidbu lucerne najčešće se koristi stajski gnoj (kruti), a manje tekući stajski gnoj i gnojnica. Lucerna dobro reagira na gnojidbu stajskim gnojem, osobito na siromašnijim i kiselijim tlima. Njegov učinak dolazi do izražaja tijekom svih godina uporabe lucerne, ako je dodan izravno pred sjetvu lucerne (zaoravanjem). Kruti stajski gnoj i gnojovka se na razvijenoj lucerni primjenjuju u vrijeme kad će oštećenja nadzemne mase biti minimalna (poslije zadnjeg otkosa, neposredno pred start vegetacije), nikad na razvijeni usjev. Velika količina gnoja prije sjetve lucerne u smjesi s agresivnim travama (klupčasta oštrica, talijanski ljulj…) smanjuje perzistentnost lucerne jer pomaže travnoj komponenti. Količine stajskog gnoja ovise o vrsti, a treba poštivati i Nitratnu direktivu. Ako uzmemo u obzir prosječni udio dušika u gnoju različitih domaćih životinja onda su najveće godišnje dopuštene količine stajskog gnoja: za kruti stajski gnoj mliječnih goveda: 170 kg/ha N =37,8 t/ha, za kruti stajski gnoj mesnih goveda: 170 kg/ ha N =26,6 t/ha, za gnoj peradi: 170 kg/ha N =14,9 t/ha, za svinjski gnoj:170 kg/ha N =37,8 t/ha, za ovčji kruti stajski gnoj: 170 kg/ha N =13,4 t/ha.
prof. dr. sc. Josip LETO