S obzirom na to da nemamo mogućnosti orati, ostavljamo travu koju redovito kosimo, jedino ručno okopamo uokolo sadnica. Već dvije godine ne koristimo nikakvo mineralno gnojivo, već samo konjsko-goveđe ili kokošje miješano kao neki briketi, koje posipamo prvi put u studenom, a drugi put u veljači. Je li to gnojivo dovoljno ili je potrebno dodavati i neka druga, npr., mineralna gnojiva?


Pretpostavljam da je riječ o organskim briketima s nešto mineralne tvari u sebi. Ukratko, briketi nisu dovoljni, one količine koje su propisane po hektaru ne zadovoljavaju ni organsku niti mineralnu tvar. Više ćete postići da pognojite maslinik i vinograd po cijeloj površini s NPK 10-30-20 (30 gr/m2 ili 30 kg/1000 m2) ili NPK 7-20-30 (40 gr/m2 ili 40 kg/1000 m2) ili NPK 7-14-24 (70 gr/m2 ili 70 kg/1000 m2) uz UREU – sada (15 g/m2 ili 15 kg/1000 m2) te 4 tjedna nakon s KAN-om (15 gr/m2 ili 15 kg/1000 m2), čime ćete postići bolji porast trave.

Travu možete kositi i ostavljati na površini (malčiranje) te tako povećati organsku tvar i poboljšati strukturu tla. Tijekom ljeta masline treba obvezno prihraniti putem lista Fertinom V koju možete koristiti svakih 14 dana, sve do kraja rujna, dok u vinogradu možete koristiti Fertinu G do sredine kolovoza. Navedene Fertine koriste se kao 2%-tne otopine (2 litre Fertine/100 litara vode). Ali, sada je vrijeme kada se može početi maslinike i vinograde prskati Fertinom B – otopinom bora koja se obvezno primjenjuje prije cvatnje u 1%-tnoj otopini bar 1 put (1 litra Fertine B/100 litara vode).

Prethodni članakDomaća ili kupljena bordoška juha?
Sljedeći članakNovi uvjeti za ostvarivanje prava na plaćanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.