Koja je bolja, odnosno koja je razlika između bordoške juhe kupljene kao prašivo (npr. Cuprablau) i one pripremljene kod kuće od modre galice, vapna i vode?


Bordoška juha domaće izrade ili kupljena kao prašivo u poljoprivrednim ljekarnama, jedno je od najstarijih sredstava za zaštitu bilja. Ovaj fungicid služi praktički samo za suzbijanje biljnih bolesti, a samo usputno djeluje na štetnike, i to najčešće tako što im bakar iz »bordoške juhe zagorčava hranu (lišće, plodove) tako da štetnici izbjegavaju biljke poprskane ovim sredstvom. Bordoška juha se koristi uglavnom u koncentracijama od 0,5% do 3%, s time da su manje koncentracije primjerene mladom lišću, a veće koncentracije prskanju voćaka u doba mirovanja. Tako u doba mirovanja breskve se prskaju dva puta, prvi put u studenom, a drugi u veljači, bordoškom juhom koncentracije od 3 ili 4% (3-4 dekagrama na 1 litru vode), ali naglašavamo da oba prskanja treba izvesti tako kvalitetno da nakon prskanja voćka dobije jasnu plavu boju. Upravo zbog ove boje ovo zimsko tretiranje se naziva plavo prskanje.

Preporučujemo da u voćnjaku koristite tvornički napravljenu bordošku juhu jer s ovim fungicidom možete miješati tekući sumpor ili druge močive sumpore (na 10 litara – 5 dekagrama sumpornog preparata), a to ne možete s bordoškom juhom domaće izrade. Bordoška juha, dakle, koristi se za suzbijanje biljnih bolesti, na breskvama i drugom koštičavom voću u doba mirovanja, a nikako u doba vegetacije jer ove voćke ne podnose ili slabo podnose bakar (lišće se može spržiti). Bordoška juha se može koristiti za suzbijanje bolesti na lišću ili plodu nespole samo se tretiranjima mora početi već u jesen. Također se može koristiti protiv bolesti agruma (mandarine, naranče, limuni i si.), maslina i drugih zimzelenih voćnih ili ukrasnih kultura (biljaka). Razumljivo je da za zaštitu ovih biljaka treba koristiti niže koncentracije bordoške juhe (1%–1,5%). Bordoška juha se može koristiti i za čuvanje od bolesti mnogih povrtlarskih kultura (krumpir, rajčica, tikvice i dr.), ali u nižim koncentracijama (0,5%–1%).

Prethodni članak653 tisuće kuna iz IPARD-a za nove nasade šjiva i oraha u Karlovačkoj županiji
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.