Na koju podlogu je najbolje cijepiti limun s obzirom na uzgoj na otvorenom i u posudama u kojima se preko zime unosi u zatvoreni prostor?


Izbor podloge za limun ovisi o uvjetima klime, tla i svrhe uzgoja. U našoj zemlji se kao podloga za limun najčešće koriste gorka naranča (Citrus arantium), slatka naranča (C. Sinensis) i trolisni limun (Poncirus trifoliata). Podloge za limun su zimzelene i listopadne. Zimzelene se smatraju boljima, jer je sljubljivanje podloge i plemke limuna učinkovito zbog približno jednake anatomske građe. Gorka i slatka naranča su genetski i biološki vrlo slične limunu te se koriste za uzgoj stabala s velikim krošnjama, redovito i obilno rađaju i imaju duži životni vijek, ali su osjetljivije na neke bolesti.

P. trifoliata je listopadna biljka te je limun cijepljen na toj podlozi otporniji na hladnoću za 2 – 3 ºC i formira stabla patuljastog rasta. Međutim, zbog nekih fizioloških razloga, ona se koristi kao podloga za ona stabla limuna koja se čuvaju zimi u prostorima gdje temperatura zraka od prosinca do ožujka ne pada ispod 0 ºC i ne prelazi 12 ºC (uzgoj u posudama).

Prethodni članakObavijest o smrti
Sljedeći članakProduljen natječaj za podnošenje prijava za mjeru 6.3. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava” do 31.7.2015.
izv. prof. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić
Docentica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost – Voćarstvo: Uvjeti i tehnologije uzgoja voća, građa, svojstva i kvaliteta plodova, očuvanje starih sorata voća. Rođena je 16.08.1979. godine u Brežicama. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine, a od 2003. godine zaposlena je na Zavodu za voćarstvo. Doktorski rad obranila je 2009. kada je izabrana u zvanje znanstvenog suradnika. U zvanje docenta izabrana je 2010. godine, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika 2012. godine. Znanstveni interesi vezani su uz sustave i tehnologije uzgoja voća, građu, svojstva i analize plodova, kvalitetu plodova, oksidativni stres plodova, prikupljanje i očuvanje starih sorata voća i dr. Od 2011. godine voditelj je laboratorija Zavoda za voćarstvo. Aktivno sudjeluje u nastavi na Agronomskom fakultetu: kao koordinator modula: 'Voćarstvo' (preddiplomski studij), 'Primijenjene tehnologije uzgoja voća' i 'Ukrasne voćne vrste' (diplomski studij) 'Pomotehnika i kvaliteta ploda' (doktorski studij), a suradnik je na još nekoliko modula ('Osnove uzgoja drvenastih kultura', 'Voćarstvo 1', 'Uvod u hortikulturnu terapiju'). Do sada je bila voditelj 14 diplomskih i 4 završna rada te član povjerenstva 42 diplomska i 23 završna rada. Suradnik je na dva europska projekta: 1) IPA projekt: „Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi“ (2013-2015) i 2) LIFE + projekt: „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ (2014-2017). Bila je voditelj jednog nacionalnog znanstvenog projekta te je sudjelovala kao istraživač na dva znanstvena projekta, dva tehnologijska projekta te većem broju istraživanja iz područja voćarstva: Ima objavljenih 6 radova a1 skupine, 14 objavljenih radova a2 skupine, te 5 radova a3 skupine. Kao autor/koautor prezentirala je 29 radova na znanstvenom-stručnim skupovima (domaćim i međunarodnim). U razdoblju od 2004-2007. godine u nekoliko navrata znanstveno se usavršavala na Zavodu za staničnu biologiju i ekofiziologiju biljaka, Odjela za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.