Svake godine dunja lijepo rodi, ali kad plodovi počinju zoriti postaju crvljivi. Što je tome uzrok i kako spriječiti crvljivost?


Na osnovi opisa o uzročniku crvljivosti dunja, najvjerojatnije je riječ o napadu jabučnog savijača Carpocapsa pomonella ili kako ga još popularno zovemo karpokapsa. To je vrlo rasprostranjen štetnik čija gusjenica izaziva crvljivost jabuke, kruške, dunje i oraha, a ponekad budu napadnute breskve, šljive, trešnje i marelice. Njegove gusjenice žive i hrane se u plodu, izgrizajući meso ploda i sjemenke, a kad plodova nema, mogu se hraniti i listovima. Hodnik koji gusjenica savijača buši u plodu ispunjen je njenim izmetom, pa otuda i naziv crvljivost. Odrasli oblik jabučnog savijača je leptir tamnosivih krila sa svijetlim i tamnim poprečnim prugama i tijela dugog 7-9 mm.

Odrasla gusjenica naraste najviše do dužine 15-20 mm, najčešće ružičastog tijela, no boja se mijenja prema biljci domaćinu (primjerice, u kruški je blijedožuta). Prezimljuje kao kukuljica u bijelim zaprecima pod korom debla ili većih grana zato bi trebalo provesti zimsko prskanje. Prije prskanja dobro je metalnom četkom s debla i debljih donjih grana ostrugati koru kojom se skidaju zapreci gusjenica, mahovina i lišajevi. Za prskanje je najbolje koristiti Crveno ulje kojim treba temeljito okupati stablo. Ulje je s dodatkom bakra, pa služi i kao preventiva nekih gljivičnih bolesti. Zimsko prskanje provodi se samo u stadiju mirovanja vegetacije, jer je bakar fitotoksičan za listove, a osobito za tek probuđene pupove. Kasnije u vegetaciji se provode najmanje 3 – 4 prskanja, ponekad i više, ovisno o letu leptira, insekticidima poput Karate 2,5 EC, Karate Zeon, Match 050 EC ili Mimic. Prvo se prskanje provodi potkraj svibnja ili početkom lipnja, drugo prskanje potkraj druge dekade lipnja i treće početkom srpnja.

Prethodni članakPravo korištenja čestice s više vlasnika
Sljedeći članak653 tisuće kuna iz IPARD-a za nove nasade šjiva i oraha u Karlovačkoj županiji
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.