Ova je sorta zastupljena u starim maslinicima, a ime je dobila po relativno sitnom plodu. Podrijetlo joj je nepoznato, no pretpostavlja se da je riječ o našoj autohtonoj sorti. Prema broju stabala i zastupljenosti na zadarskom području, može se zaključiti da potječe upravo odavde, pa je zadarski kraj svakako izvrsno podneblje za njezin uzgoj. Drobnica ima velik broj sinonima: domaća bilica, rovinješka, sitnica, drobinka, drobnjača, naška, modrulja, jadrnjača i žutka.
Rodnost ove sorte vrlo je dobra i redovita, iako klimatske prilike tijekom cvatnje (sušno ili kišno razdoblje te jaki zapadni vjetar) snažno utječu na oplodnju. Provjereno je i dokazano da je drobnica izvrstan oprašivač za sortu oblicu, kao i za dužicu i lastovku. Vrlo dobro uspijeva na dubokim i dolomitnim tlima te je iznimno cijenjena kao uljarica. Razvija bujno i uspravno stablo rijetke krošnje. Odlikuje se dobrom otpornošću na vjetrove, hladne zime i sušu. Ipak, osjetljiva je na paunovo oko i čađavicu (najopasnije bolesti maslina), dok je otporna na bakterijski rak masline i trulež drva. Otpornost na maslinovu muhu nešto je veća nego kod oblice.
Ovisno o klimatskim prilikama, cvate krajem svibnja. Lišće joj je kopljasto, simetrično, kratko i široko (dužine oko 52 mm i širine oko 12 mm) sa šiljastim vrhom. Lice lista je tamnozelene, a naličje svijetlozelene boje. Resa je kratka, prilično zbijena i u cvatnji blijedožute, voštane boje, s 12 do 23 cvjetića bogata peludom. Plod je okruglasto izdužen, prosječne mase oko 2,1 g, od čega na košticu otpada oko 0,5 g. Uglavnom se koristi isključivo za proizvodnju ulja. U kasnijoj berbi krajem studenoga udio ulja doseže i do 23 %, što ovisi o klimatskim prilikama, položaju i agrotehnici tijekom godine.
Daje ulje vrhunske kakvoće, izražene pikantnosti, finog okusa, intenzivne gorčine i donekle izražene slatkoće. Prema vremenu dozrijevanja spada u srednje rane sorte (sazrijeva oko 180 dana nakon cvatnje). U uzgoju se održala zbog redovitog i obilnog roda te je vjeran pratitelj oblice. Raste duž cijele obale i na otocima, a posebno je raširena na otoku Krku, zadarskom području te na zapadnom dijelu otoka Korčule. Važno je napomenuti da se drobnica sjeverne Dalmacije razlikuje od korčulanske, za koju se može reći da je autohtona sorta Korčule. Drobnicu svakako treba uključivati u nove maslinike, napose u južnoj i srednjoj Dalmaciji, u udjelu od barem 10 %.
Foto: Pixabay
