Želim imati okućnicu u lijepoj zelenoj travi, ali ne uspijevam. Korov sam uspjela uništiti (prskanjem), ali divlja crvena djetelina je ostala. Kako je uništiti?


Na ovaj način nećete imati lijep zeleni travnjak. Naime, prskanje postojeće travnate površine herbicidom neće imati željeni učinak. Želite li imati lijep zeleni travnjak, tzv. engleski, potrebno ga je formirati. Ukratko, s postojeće travnate površine uklonite svu travu i tanki sloj zemlje. Pri tome uklonite sve korijenje, grane, kamenje i sav materijal koji bi kasnije mogao smetati. Nakon toga površinu plitko prekopajte, ručno ili strojno, ovisno o površini. Na pripremljenu površinu razbacajte sloj treseta debljine 3 do 5 cm i jednak sloj fine zemlje i cijelu površinu poravnajte grabljama i posijte travnatu mješavinu. Sije se ukriž, prvo po dužini pa zatim po širini, a bilo bi dobro koristiti ručnu sijaćicu.

Travnate smjese možete kupiti u vrtnim centrima ili poljoapotekama. Jesen je idealno vrijeme za zasnivanje travnjaka jer ima dovoljno vlage potrebne za nicanje trave, a temperature su još uvijek dovoljno visoke pa će se trava do zime dobro ukorijeniti. Nakon nicanja, vlati trave će izdignuti zemlju pa cijelu površinu treba povaljati kako bi se sabila zemlja oko korijenja. Iduće godine u proljeće trava počinje rasti i tada travnjak treba održavati. To znači da se redovito treba kositi, zalijevati i prihranjivati, na taj način ćete imati lijep zeleni travnjak.
Prethodni članakUltimativno sočan
Sljedeći članakViše od pola stoljeća ljubavi prema kontinentalnim vinima Hrvatske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.