Imam mali kavez za uzgoj puževa. S obzirom da se približava zima i hladni dani, ne znam kako ih zaštititi od smrzavanja, jer se kavez nalazi na otvorenom i nije prenosiv.


Za precizan odgovor je potrebno znati sljedeće:
– u kojem dijelu Hrvatske se nalazi spomenuti kavez s puževima ?
– koja je vrsta puža u kavezu ?
– da li kavez ima sloj tla s vegetacijom ?
– da li su životinje hranjene suhom ili svježom hranom ?

Pitanja su postavljena s razlogom, jer ako se radi o puževima vrste vinogradnjak (Helix pomatia), njih nije uputno pokrivati, jer oni prezimljavaju, odnosno hiberniraju u samom tlu, na dubini od cca 3 cm, koji ga štiti od zmrzavanja, odnosno imaju mogućnost operkuliranja (stvaranja poklopca od kalcijeva karbonata). Pokrivanje te vrste puževa, pogotovo ako nemaju gdje da se uzemlje, može privući glodavce. Ako se radi o vrsti Helix aspersa, koja hibernira izvan tla, onda se zaštita može učiniti prekrivanjem tankim slojem slame. Međutim ako na kavez djeluju atmosferilije (kiša, snijeg), kod niskih temperatura bi moglo doći do zmrzavanja i samih puževa. Vjerujem da je u vašem slučaju pitanje vezano za eksperiment u kaveznom uzgoju, koji dosad nije dao neke zadovoljavajuće rezultate, pa savjetujem da cijeli kavez pokrijete platnom protiv smrzavanja, u dvostrukom sloju. Za više informacija može se kontaktirati Helicikultura – Matulji, na tel 051/742-461 ili mob 098/329-283

Alma CVJETKOVIĆ

Prethodni članakUtjecaj otpadnih voda od susjeda na vrt u blizini
Sljedeći članakZašto su listovi na nasadu ribiza starog 5 godina postali svijetlozeleni?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.