Zanima me nešto više o ljekovitosti sladića.

ODGOVOR

U ljekovite svrhe koristi se korijen sladića za koji se pretpostavlja da sadrži do 33 % protubakterijskih sastojaka u odnosu na ukupnu suhu masu. Kinezi su stoljećima sladić koristili za liječenje bakterijskih i virusnih infekcija. Jedan od njegovih osam aktivnih protuvirusnih sastojaka, glicirizin. On prema nekim istraživanjima sprječava razvoj velikog broja procesa koji sudjeluju u reprodukciji virusa. Korijen sladića koristi se i kao biljni lijek koji podržava funkciju nadbubrežne žlijezde.

Kao čaj, samo od korijena sladića uzima se jedna čajna žlica na jednu šalicu čajnog oparka, a piju se dnevno 2-3 šalice. Osim toga, sladić je ugodnog, slatkastog okusa, (ne podiže razinu šećera u krvi). Ublažava gorčinu nekih drugih ljekovitih biljaka koje se koriste protiv prehlade, tako da ga je dobro koristiti u kombinaciji s njima.

Foto: flickr.com

Prethodni članakŠto je puerarija ili kudzu?
Sljedeći članakUzgoj duhana u polju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.