Zašto se tako malo piše o bumbarima? Negdje sam pročitao da je bumbara sve manje, je li to istina?

ODGOVOR

Gotovo četvrtina europskih bumbara nalazi se u opasnosti od izumiranja zbog gubitaka staništa i klimatskih promjena, a to pak dovodi u pitanje oprašivanje usjeva i nasada vrijednih milijarde eura. 16 od 68 vrsta bumbara u Europi je u opasnosti, a od pet najvažnijih insekata oprašivača u Europi, tri su vrste bumbari. Zajedno s ostalim oprašivačima, bumbari donose europskoj poljoprivredi iznos od 22 milijarde eura godišnje. Od svih vrsta bumbara u Europi, populacije njih pola su u opadanju, a samo 13 % je u porastu.

Prepoznatljivi po žutim i crnim prugama i veći od pčela, bumbari žive u zajednicama do 300 jedinki i ne stvaraju saće. Neke se vrste komercijalno uzgajaju kako bi oprašivali rajčice, paprike i patlidžane u zaštićenim prostorima. Klimatske promjene, intenziviranje poljoprivrede i promjene na obradivim površinama predstavljaju glavne prijetnje za bumbare. EU već je poduzela neke korake kako bi se situacija okrenula na bolje, a jedan od njih je i zabrana primjene pesticida koji su opasni za oprašivače.

Prethodni članakŠto su papatači?
Sljedeći članakPriča o hrabrosti i izazovu mladih poljoprivrednika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.