Na području Šibenika uz puteve blizu makije i mora viđam biljku čiju fotografiju šaljem. Odlučio sam je posaditi u vrtu, ali ne znam o kojoj vrsti je riječ?

ODGOVOR Prema poslanim fotografijama i s obzirom na to da je stanište koje navodite uz more, riječ je o jadranskoj mlječiki. Obala Jadrana kao i neki otoci broje odvrenjele (lignificirane) biljke koje pripadaju porodici mlječika. Svjetski najbogatija i pretežno tropska porodica Euphorbiaceae sadrži oko 300 rodova i 53.000 vrsta, a u Hrvatskoj je zastupljeno 50-ak. Kod nas dosad nije bilo posebnog specializiranog stručnjaka za taj veliki i složeni rod, a još nema ni detaljne monografske razrade naših mlječika, osim tek usputnih navoda u općim florama većinom za zeljaste korovne mlječike. Wulfenova mlječika, (Eu. wulfenii Hoppe: Koch) je prije smatrana jadranskim endemom, ali je zapravo balkanski obalni poluendem proširen od Jadrana do zapadne Turske. Najzapadnije raste od Istre, duž istočnog Jadrana i Grčke do Mramornog mora i gorja Taurus, a kod nas je najčešća po Istri, Kvarnerskom otočju i velebitskoj obali do Poljica i Makarske.

To je poluotporna svojta širega ekološkog raspona i donekle ruderalno-nitrofilna, pa raste uz primorske putove i smetišta, a kao fakultativni poluhalofit uz strme kamenite obale na udaru vjetra i posolice. Cvate vrlo rano, u veljači i ožujku, tj. prije većine naših ostalih mlječika. Jadranska ili velika mlječika, (Eu. veneta Willd.) je primorski endem sjeveroistočnog Jadrana od Ancone do Cavtata i raste pretežno kraj makija. Ova grmolika biljka se također koristila u tradicionalnoj medicini. Njegov otrovni bijeli i ljepljivi sok od davnina se koristio za liječenje kožnih izraslina, bradavica itd. Može izazvati dermatitis kod osjetljivih osoba. Općenito je biljka otrovna za ljude i životinje te se ne preporuča trgati je bez rukavica. Drugi nazivi: sarâb (kvarnerski otoci) i lumbrosik (dalmatinski otoci). Euphorbia characias ili sredozemna mlječika je široko rasprostranjena u Sredozemnom bazenu i na kamenitom terenu. Često raste i u blizini mora. U južnoj Dalmaciji biljke iz ove porodice nazivaju se mlječika ili mlječar.

Prethodni članakSadnja kruške tepke
Sljedeći članakPasmine kunića za OPG
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362