Namjeravam saditi veće površine kruške tepke. Zanima me je li tepka samooplodna i bi li razmak sadnje 10 x 10 m bio dovoljan? Na Baniji je inače zovemo crna kruška jer kad dozrije plodovi često pocrne.

ODGOVOR

Ne postoji univerzalan razmak sadnje, već on ovisi o više faktora, kao uzgojni oblik, podloga, sorta itd. Kruške su prilagodljive za različite uzgojne oblike, a prirodno oblikuju etažno piramidalnu krošnju koja je preporučljiva želi li se uzgajati što lakše. Odabir uzgojnog oblika će prvenstveno ovisiti o korištenoj podlozi. Ako je kruška cijepljena na sjemenjak tada se može uzgajati u obliku piramide ili popravljene piramide. Ako je cijepljena na slabo bujnim vegetativnim podlogama, odnosno pri intenzivnom uzgoju, može se uzgajati u obliku palmeta, kordonaca, vretenastog grma i vitkog vretenastog grma. S obzirom da ste naveli u vašem pitanju razmak sadnje od 10 x 10 m, za pretpostaviti je da je želite uzgajati u obliku piramide.

U literaturi se preporučuju značajno manji razmaci za kruške cijepljene na sjemenjak, međutim s obzirom da je u pitanju sorta koja ima ima dosta bujan rast te da je vjerojatno cijepljena na sjemenjak, kao i što ne znam kako i koliko često ćete rezidbu provoditi, preporučio bi Vam razmak ne manji od 8 x 8 m. S prevelikim razmakom ne možete pogriješiti, osim što ćete imati manju iskoristivost površine. Stoga ako želite možete saditi i na 10 x 10 m. Što se tiče oprašivanja, kruške su stranooplodne te treba naći zadovoljavajućeg oprašivača. Napominjem da u literaturi ne postoje skoro nikakve informacije za ovu sortu. To bi bila sorta koja cvate u isto vrijeme kad i kruška tepka te da je  diploid. S obzirom da vrijeme cvatnje varira ovisno o agroekološkim uvjetima, kao i korištenoj podlozi, trebali bi koristiti barem dvije sorte s približnim vremenom cvatnje.

Prethodni članakKako podići gospodarsku vrijednost zemljišta
Sljedeći članakMlječika – iznimno brojna porodica s mnogo vrsta
Marko Vuković, mag.ing.agr.
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.