Kako potaknuti vrenje masulja voća od marelice, rogača, breskve i šljive u proizvodnji rakija. Naime, u kućnoj radinosti proizvodim manje količine voćnih rakija i likera od svog voća pa bih vas molio za pomoć, s obzirom da sam imao problema do sad?
U proizvodnji rakija kao i drugih alkoholnih pića vrlo je važno pravilno potaknuti alkoholnu fermentaciju (vrenje). „Zdrava“ i pravilna fermentacija omogućuje dobivanje kvalitetnog finalnog proizvoda. Mikroorganizmi koji su zaslužni za pretvorbu šećera u alkohol i ugljični dioksid jesu kvasci (Saccharomyces cerevisiae). Danas već postoje mnogobrojni sojevi kvasaca selekcionirani upravo za proizvodnju vina i rakija. Takvi kvasci odlikuju se svojstvima kao što su dobra fermentabilnost (sposobnost vrenja), dobra dinamika fermentacije, stvaranje pozitivnih aromatskih karakteristika, minimalno stvaranje octene kiseline itd. Za potrebe manjih, hobi proizvođača, bilo koji od vinskih kvasaca biti će prihvatljiv za pokretanje fermentacije u voćnoj kaši. Osim kvasca potrebno je nadomjestiti i hranjivo koje kvasac treba u početku fermentacije za svoj rast i razvoj. U tu svrhu mogu se također uz kvasce dobiti i dušična hranjiva (hrana za kvasac) koja se dodaju izravno u voćnu kašu nakon muljanja voća, obično oko 25 – 30 g na 100 L masulja. Kvasac na tržištu dolazi u dehidriranom obliku kao granule te ga je potrebno pravilno pripremiti prije uporabe kako bi mu nadomjestili izgubljenu vodu. U tu svrhu određenoj količini kvasca 25 – 30 g na 100 L dodaje se deset puta veća količina tople vode (ne vruće!) 30 – 35°C, lagano se promiješa i ostavi da bubri 15 minuta. Najbolji rezultati postižu se ako se kvasac dodaje lagano u toplu vodu. Nakon toga još jednom promiješamo i pripremljeni kvasac dodamo u voćnu kašu uz jako miješanje da se što bolje rasporedi po cijeloj masi. Fermentaciju nakon toga treba provoditi u čistom plastičnom, staklenom ili inoks posuđu s ugrađenim vrenjačama.
doc. dr. sc. Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ