Zečica je pojela mlade 2-3 dana poslije okota već treći put. Hranimo je košenom travom (osušena), briketima za kuniće i sušeni kruh. Koji je moguć razlog toj pojavi?
Kod kunića postoji jako veliki broj razloga zbog čega oni to čine. Nažalost, ako se to kod ove ženke ponovilo već treći puta nju zapravo treba izlučiti i ne vršiti njen daljnji pripust. Jednostavno bi se ova pojava kod nje mogla pripisati nekoj genetskoj malformaciji. Početni je obrok koji dobiva zadovoljavajući (u peletama za kuniće ima dovoljno vitamina B kompleksa, a vitamin C sintetizira u slijepom crijevu). Kako svoj feces u kojem se nalaze ti vitamini probavlja i do 4 puta prije nego ga potpuno odbaci sumnjam da bi zbog pomanjkanja hranjivih tvari to činila. Dosta to često rade ako nemaju vode za piće ili je ona nečista, a isto tako ako joj je gnijezdo prljavo (strani mirisi).

prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ

Prethodni članakPoljoprivrednicima od 1. rujna dostupni najpovoljniji zajmovi
Sljedeći članakOtvorene prijave za novi natječaj – malim poljoprivrednicima 279 milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.