Zanima me je li svaki šumski med ustvari med medljikovac? Što se tiče planinskog meda, je li on nektarski, jer je ustvari sasvim moguće da je nastao od nektara biljaka na nekom šumskom proplanku? Ovo je značajno sa stajališta kontrole električne provodljivosti medova, gdje su medovi razgraničeni, nektarni do 0,8 mS/cm, odnosno medljikovac i kestenov min. 0,8 mS/cm i više.
Pčelinji proizvod koji ne potječe od cvjetnog nektara već od biljnih sokova iz dubljih slojeva biljaka nazivamo med medljikovac, medun ili šumski med. Medljika ili medna rosa javlja se u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama i to u vrijeme ljetnog rasta, a čak je moguća na travama i žitaricama. Na bjelogoričnom drveću najviše se može naći na hrastovim šumama, na vrbi, lipi, klenu i trešnji. Medljika s crnogorice najčešća je u planinskim karjevima i to na jeli, smreki, boru i arišu. Riječ medun potječe iz staroslavenskog i označava uš. Do nedavno se u pčelarstvu naziv medun upotrebljavao za med medljikovac s crnogorice, a medljika za med medljikovac s bjelogorice. Neovisno o nazivima i jedan i drugi nisu proizvod nektarnih žlijezda cvjetova nego su to biljni sokovi iz dubljih slojeva biljke (floem) do kojih pčele u normalnim uvjetima ne mogu doći. Biljne uši oštećuju list, iglice ili mlade grančice te tako izlaze slatki biljni sokovi, a višak koji uši ne mogu preraditi pojavljuje se kao medna rosa. Dio medne rose izlazi i spontano kroz oštećenja biljnog tkiva. Proizvodnji medljike pogoduje toplo i vlažno vrijeme. Kiša je uništi, a za suhog vremena skrutne se još na stablu. Za prezimljivanje ušiju važne su blage zime. Tijekom ljeta mednu rosu često možemo primijetiti na automobilima koji su parkirani ispod krošanja stabala. Moguće je da na višim nadmorskim visinama i planinama uz povoljne vremenske uvjete na proplancima i livadama cvate mnogo medonosnog bilja koje daje dovoljno nektara za proizvodnju meda i tada se ne radi o medljikovcu nego o cvjetnom medu. Ovome u prilog ide i postojanje pčela u slobodnoj prirodi na većim nadmorskim visinama (mnogo više bilo ih je prije pojave varoze) koje su preživljavale dugotrajne i hladne zime, a što na medljikovcu sigurno ne bi uspjele. Različiti kemijski sastav nektarnog meda i medljikovca uzrokuje, kao što ste i sami napomenuli i različitu električnu vodljivost.
Kruno LAŽEC, dr. vet. med.
