Sklopila sm ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s ocem, na temelju kojeg sam nakon njegove smrti postala vlasnikom nekretnine 1/1 (ostale dijelove sam naslijedila od sestara). Nakon njegove smrti pojavljuje se njegova nevjenčana supruga s oporukom (datum sastavljanja nakon sastavljanja našeg ugovora), kojom joj on ostavlja pravo doživotnog uživanja na pola nekretnine, a on sam je bio vlasnik samo 1/3 nekretnine. Može li se nevjenčana supruga na temelju oporuke uknjižiti na teret mog vlasništva s pravom doživotnog uživanja? Ako da, u kojem dijelu? Koja su njena prava koja proizlaze iz oporuke i koji joj postupak prethodi da bi ih ostvarila!
Ukoliko ste zaista sklopili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s pokojnim ocem, postali ste izvanknjižnom vlasnicom 1/3 predmetne nekretnine već za života oca. Trenutak prijelaza vlasništva na vas trebao bi biti vidljiv iz samog ugovora. Međutim, iz vašeg pitanja proizlazi da je vjerojatnije da ste sklopili ugovor o doživotnom uzdržavanju, temeljem kojeg prijelaz vlasništva sa oca na vas se događa u trenutku smrti oca. Iz pitanja također nije jasno jeste li se i kada uknjižili u zemljišne knjige kao vlasnica nekretnine. Ukoliko to već niste učinili, trebate se o tome pobrinuti što je ranije moguće radi vlastite pravne sigurnosti. Obzirom da navodite da je otac s vama sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, njime ste postala izvanknjižna vlasnica 1/3 predmetne nekretnine, stoga vaš otac nije više imao zakonskio pravo raspolagati 1/3 te nekretnine. U pogledu preostale 2/3 nekretnine, njima svakako nije mogao raspolagati, jer nisu njegovo vlasništvo. Da bi imao pravo raspolagati 1/3 nekretnine koja je bila predmet vašeg ugovora, trebao je najprije pokrenuti postupak za raskid istog. Drugim riječima, vaš otac nije imao zakonsko pravo opteretiti predmetnu nekretninu pravom doživotnog uživanja u korist nevjenčane supruge iz čega proizlazi da ni ona neće moći ostvariti pravo doživotnog uživanja. To bi mogla učiniti samo ukoliko je to predviđeno ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju kojeg ste sklopili sa ocem. U tom slučaju, u ugovoru bi trebalo biti predviđeno i na kojem dijelu nekretnine ima pravo doživotnog uživanja, no ono ne može biti veće od dijela koji je bio u vlasništvu vašeg oca (1/3). Ako bi nevjenčana supruga htjela ostvariti to pravo, a ono nije predviđeno u ugovoru između vas i vašeg oca, vrlo vjerojatno neće uspjeti uknjižiti pravo doživotnog uživanja.

N.T.

Prethodni članakZemljšte nije navedeno u ostavinskom postupku
Sljedeći članakSeminar „Hrvatsko povrće“ – mjesto ideja i ostvarenja planova
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.