Susjed je u svojem vinogradu postavio cca 40 košnica pčela, oko 20-ak metara od mojeg vinograda, bez znanja i odobrenja mene kao susjeda. Pčele ometaju moj posjed, kao i posjede ostalih u okolici. 10-ak metara od mojeg vinograda je izvor vode, te pčele lete iznad mojeg vinograda, i onemogućavaju nam normalan rad i boravak, a ne možemo ni pomisliti na roštilj s obitelji. Pčele su nas čak i izbole i završili smo na hitnoj pomoći, i upozorio sam susjeda na to, ali on i dalje ne poduzima ništa kako bi riješio taj problem. Dali on s toliko košnica mora biti prijavljen u neku od udruga ili može imati bez ičijeg odobrenja toliko košnica? Što da poduzmem?
Cjeloviti odgovori na vaša pitanja nalaze se u “Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše” koji je objavljen u Narodnim novinama broj 18 od 13. veljače 2008., odnosno njegovom izmjenom od 28. svibnja 2014. (NN 65/14), a dostavljamo je u privitku odgovora. Uz navedeno preporučam posjet pčelarskoj udruzi na vašem području u kojoj se možete dodatno informirati o mogućim načinima poduzimanja mjera prema susjedu.

Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

Prethodni članakBronhi kolač
Sljedeći članakInspekcija vratila u Egipat neispravnu pošiljku od gotovo 25 tona krumpira
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.