U pravilniku o pivu, koji je izdalo Ministarstvo poljoprivrede navedeni su razni uvjeti koje pivo mora imati da bi se moglo plasirati na tržište, ali nije zakonom određena potrebna oprema za proizvodnju piva. Zanima me je li dozvoljeno plasirati pivo proizvedeno u improviziranoj opremi (prerađenim inox bačvama) ako takvo pivo odgovara uvjetima koji su određeni od strane Ministarstva poljoprivrede?
Temeljem vašeg upita koji se odnosi na stavljanje piva na tržište upućujemo na odredbe Pravilnika o pivu i pivu s dodacima (Narodne novine, br. 42/05., 57/05. i 69/08.) čije je tumačenje u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske. Obzirom da navodite da propisima navedenog ministarstva nije određena potrebna oprema za proizvodnju piva, upućujemo vas na odredbu članka 12. citiranog Pravilnika kojime je propisano da se pivo stavlja na tržište u ambalaži koja ne otpušta štetne tvari, odnosno koja ne utječe na proizvod, i koja ga štiti od vanjskih utjecaja. Također je odredbom članka 14. definirano da pivo i pivo s dodacima, kada se stavlja na tržište, mora imati proizvođačku dokumentaciju.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakKako upisati obrt i dobiti poticaj?
Sljedeći članakKakva se fasada preporučuje za sjeverni dio kuće?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.