Kakva se vrsta fasade preporuča za sjeverni dio kuće. Dali ona od stiropora debljine 8 ili 10 cm, te je li bolja izrađena s profiliranim limom, a između zida i lima ispunjena staklenom ili kamenom vunom, debljine 10 cm ili više? Koja od navedenih ima i bolju toplinsku izolaciju?
Za toplinsku izolaciju vanjskih zidova pročelja/ fasada, možete upotrijebiti fasadni stiropor (ekspanidirani polistiren – EPS), ploče ili lamele od kamene ili mineralne vune i dr. U vašem slučaju se preporuča kontaktni fasadni sustav „ETICS“, gdje se stiropor ili vuna lijepi i mehanički pričvršćuje na vanjski zid kuće, sa završnim slojevima, prema uputama proizvođača (slojevi ljepila s alkalno otpornom mrežicom + impregnacija + završni dekorativni sloj od silikatne ili akrilne žbuke). Što se tiče toplinskih izolacijskih osobina, vuna ih ima bolje od stiropora. Debljina izolacije ovisi o vrsti i sastavu vanjskih zidova zgrade i ista se može računski odrediti, tako da izolirani zid zadovoljava zakonske norme glede toplinske provodljivosti. U svakom slučaju što je deblja izolacija to je ona bolji toplinski izolator. Preporuča vam se izvedba izolacije svih površina kuće prema vanjskom prostoru, prema pravilima struke i uputama proizvođača, jer izolacijom samo sjevernog fasadnog zida, energetska svojstva kuće će se samo djelomično/malo poboljšati. Možete i naručiti Energetski pregled i Energetsko certificiranje vaše kuće, od ovlaštenih energetskih certifikatora, koji će vam nakon pregleda izdati Izvješće o Energetskom pregledu i Energetski certifikat, na osnovu čega možete odlučiti kako izolirati fasadu i sve druge površine kuće koje graniče s vanjskim prostorom. Također ćete dobiti i okvirnu cijenu radova na izolaciji i povrat/uštedu uloženih sredstava izraženu u godinama.

Miroslav JEROSIMIĆ, dipl.ing.građ.

Prethodni članakKako isporučiti pivo?
Sljedeći članakGdje i kako naći podatke o uzgoju gljiva?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.