Sestre i ja smo suvlasnice nasljeđene roditeljske kuće, svaka u 1/3 dijela. Kuća je naknadno nadograđivana, pa sam pokrenula postupak legalizacije, obavijestila o tome sestre usmeno i pismeno, ali se nisu željele uključiti u postupak legalizacije. Namjeravam pravnim putem tražiti naknadu troškova legalizacije od sestara – sukladno vlasništvu. Mogu li pokrenuti postupak i kakvi su mogući izgledi rješenja spora u moju korist?
Nakon što podmirite troškove ,,legalizacije“, od ostalih suvlasnika možete tražiti povrat plaćenih iznosa razmjerno njihovom suvlasničkom dijelu. Ako vam suvlasnici (vaše sestre) ne žele mirnim putem vratiti novac, trebate protiv njih kod općinskog suda na području kojeg sestre imaju prebivalište pokrenuti postupak za povrat plaćenih iznosa. Kao dokaz da ste platili njihov dio ,,naknada“ trebate priložiti preslik rješenja kojima je utvrđena visina naknada, potvrde da ste platili naknadu iz koje će biti vidljiv plaćeni iznos, zemljišno-knjižni izvadak iz kojeg se vide suvlasnički omjeri. Sud će provesti postupak u kojem će saslušati vas i vaše sestre i svjedoke koje ćete predložiti u tužbi u svrhu dokaza, a nakon provedenog postupka sud će donijeti presudu.

Danica SERTIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakSud u Strasbourgu
Sljedeći članakŠtetnici na suhomesnatim proizvodima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.