Moram li plaćati komunalnu naknadu i naknadu za uređenje voda na neuređeni tavanski prostor u kojem se ne može stanovati (visina zida na tavanu iznosi 0,70 m)? Od Općine sam dobio rješenje za plaćanje obje naknade po rješenju o legalizaciji. Dakle, Općina je prepisala rješenje iz legalizacijskog rješenja, a ne stvarnog stanja.
Postupak utvrđivanja, obračuna i plaćanja komunalne naknade upravni je postupak u kojem se donosi prvostupanjsko rješenje, protiv rješenja se može uložiti žalba o kojoj odlučuje drugostupanjsko nadležno tijelo, sukladno uputi o pravnom lijeku. Obveznik komunalne naknade dužan je dostaviti nadležnom tijelu podatke i svaku promjenu koja se odnosi na izračun komunalne naknade koji mogu biti u prilog obvezniku, stoga predlažem da kontaktirate nadležnu službu u općini/ gradu, a ako niste zadovoljni sadržajem rješenja podnesite žalbu kako rješenje ne bi postalo pravomoćno. U žalbi između ostalog predložite da ovlaštena osoba jedinice lokalne samouprave izađe na očevid i utvrdi stvarno stanje, odnosno da utvrdi radi li se zaista o prostoru koji podliježe plaćanju komunalne naknade ili ne. Zakon o komunalnom gospodarstvu propisuje da komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici poslovnoga prostora, stambenoga prostora, garažnoga prostora, građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, neizgrađenoga građevnog zemljišta. Komunalna naknada plaća se za navedene nekretnine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja, za stambeni i poslovni prostor izvan građevinskog područja naselja na kojem se obavljaju komunalne djelatnosti i koje su opremljene pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama te čine sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave. Visina komunalne naknade određuje se ovisno o lokaciji nekretnine odnosno zoni u kojoj se nalazi nekretnina i vrsti nekretnine. Komunalna naknada obračunava se po m2 površine i to za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine, a za građevno zemljište po jedinici stvarne površine.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakKako uzgajati kaki?
Sljedeći članakNovi samohodni kombajn za krumpir
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.