Susjed je podignuo tužbu radi utvrđivanja prava vlasništva na čestici koja se nalazi između naših kuća tvrdeći da mu je tu česticu prije 20-ak godina prodao moj pokojni djed i na temelju toga traži upis prava vlasništva u zemljišne knjige. Kako sam vlasništvo na toj čestici stekao nasljeđivanjem nakon djeda, upisan sam u zemljišnim knjigama. Čestica se nalazi između naših ograđenih parcela i nekad je služila kao put do naših drugih parcela. Može li se očekivati da temeljem tužbe susjed postane vlasnik te čestice i izbriše moj upis u zemljišne knjige?
Mala je vjerojatnost da bi susjed mogao uspjeti u sporu ako nema ugovor o kupoprodaji kojim je spornu česticu kupio ili ako ne postoje drugi dokazi kupnje i isplate nekretnine, a također i zbog činjenice da se ne koristi tom nekretninom. Istodobno, vi ste upisani u zemljišne knjige kao vlasnik. Važna je i činjenica da posjedujete parcelu, odnosno da se o njoj brinete, pa ako susjed ne može dokazati kupoprodaju, izgledan je vaš uspjeh u parnici. Zabilježba spora koja je upisana u zemljišne knjige uobičajeni je nastavak postupka po tužbi radi utvrđivanja prava vlasništva. Bez obzira na izgled za uspjeh u sporu, pravo je svakog tko smatra da mu nešto pripada tužiti drugog, kao što to čini vaš susjed. No, pokaže li se nakon završetka postupka da tužba nije bila osnovana, odnosno ako bude odbijena, tužitelj koji nije opravdao tužbu i tužbeni zahtjev morat će drugoj strani nadoknaditi cjelokupni trošak postupka (sudske, odvjetničke i druge troškove), a iste će troškove morati platiti i za sebe. Osim toga, takav bi vam tužitelj mogao biti obvezan nadoknaditi i moguću štetu koju vam je nanio neosnovanom blokadom čestice i onemogućio da njome slobodno raspolažete.

Prethodni članakKrediti u bračnoj stečevini
Sljedeći članakKoja stručna osposobljenost je potrebna za vođenje proizvodnje vina?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.