Na polju na području Varaždina kupio sam nekretninu koja je u naravi bila jedan dio oranica, dio livada, šikara. Jedan veći dio iskopina (jame) iz kojih su ljudi nekontrolirano vadili pijesak i šljunak. U mirnom i poštenom posjedu opisanih nekretnina ja sam kupac od 1982. Da bi opisana nekretnina bila sposobna za poljoprivrednu proizvodnju nužno je bilo zatrpati iskopine. Prilikom otvaranja OPG-a i upisnika rečeno mi je kako jedan dio navedene nekretnine ima drugi broj. Također i da je u vlasništvu RH. Nije mi poznato nakon koliko godina provedenih u mirnom i poštenom posjedu poljoprivrednik stječe pravo vlasništva na nekretnini koju je osobno osposobio za poljoprivrednu proizvodnju?
ODGOVOR
Dosjelost predstavlja stjecanje prava vlasništva neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Radi se o načinu stjecanja prava vlasništva na temelju zakona. Pravni učinci stjecanja prava vlasništva dosjelošću su: stjecanje prava vlasništva stvari koju se samostalno posjedovalo, kojim se dotadašnja faktična vlast na stvari pretvara u pravnu vlast na njoj (neposredan učinak). Osoba koja je do tada bila vlasnik gubi pravo vlasništva stvari koju je stekao dosjedatelj (posredan učinak).
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje se: dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme. Također i ako je posjednik sposoban da bude vlasnikom te stvari. Redovita dosjelost postoji kad posjednik nekretnine (čiji je posjed zakonit, istinit i pošten) stječe dosjelošću vlasništvo protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.
Izvanredna dosjelost postoji kad posjednik nekretnine čiji je posjed barem pošten nekretninu stječe protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Iz ovog razlikovanja vidljivo je da se za redovitu dosjelost zahtijeva kvalificirani posjed (posjed koji je zakonit, istinit i pošten). Za izvanrednu se zahtijeva samo da je pošten. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed. Završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnoga za dosjelost.
U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici. Odnosno, kao pošteni samostalni posjednici (čl. 16. st. 2. ZV). To znači da je potrebno da je do prenošenja posjeda došlo izvedenim načinom. Znači, da je raniji posjed bio zakonit, istinit i pošten. Nadalje, vrijeme potrebno za dosjelost na nekretninama u društvenom vlasništvu počinje teći od dana stupanja na snagu Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, a to je 8. listopada 1991. Dakle, pravo vlasništva stvari stječe se dosjelošću kad su ispunjene: 1. opće pretpostavke stjecanja vlasništva:
a) sposobna stvar; b) sposoban stjecatelj; c) valjani pravni temelj za stjecanje vlasništva. 2. posebne pretpostavke stjecanja vlasništva dosjelošću: a) stjecatelj ima samostalan posjed te stvari; b) posjed stvari neprekidno traje zakonom određeno vrijeme; c) stjecatelj je sposoban steći tu stvar u vlasništvo dosjelošću; d) ta stvar je sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti. S obzirom da je jedan dio vaše nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, predlažemo vam da se u svezi pravnog statusa iste, osobno ili pismenim putem obratite Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb i to: Upravi za upravljanje i raspolaganje nekretninama.
