Među vrlo zanimljive, no pomalo zaboravljene kulture na našim oranicama, mogu se ubrojiti uljni mak i heljda. Postupno vraćanje interesa poljoprivrednih proizvođača za uzgoj ovih kultura vidljiv je iz porasta površina koje ove kulture zauzimaju u Republici Hrvatskoj prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Uljni mak je u 2018. godini zauzimao tek 17,76 ha. Tijekom 2021. godine 47 proizvođača je ovu kulturu uzgajalo na 297,73 ha. Mak se može uzgajati u medicinske svrhe zbog sadržaja alkaloida morfija koji se primjenjuju u medicinske svrhe. Međutim, njegova primjena je češća u prehrambene i industrijske svrhe. S obzirom da sjeme maka sadrži 40-55 % ulja, ono se koristi za izradu sapuna. Također i u proizvodnji boja i lakova. Zbog moguće zlouporabe maka kao opojne droge, u Republici Hrvatskoj je dozvoljen uzgoj samo uljnog maka za sjeme. Zbog sadržaja alkaloida u tobolcima, pravna ili fizička osoba koja se bavi njegovim uzgojem dužna je najkasnije u roku od 30 dana od datuma sjetve uzgoj maka prijaviti Ministarstvu poljoprivrede RH, odnosno poljoprivrednoj inspekciji.

Prijava uzgoja maka obavlja se popunjenim obrascem 2 objavljenim kao sastavni dio “Pravilnika o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka, te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu” (NN 18/2012.). Mak (Papaver somniferum L.) kao jednogodišnji usjev za proizvodnju sjemena najviše se uzgaja se u Kini, Indiji, Slovačkoj i Turskoj. Zbog obilja sjemena koje se nalazi u tobolcima često je kroz povijest bio povezivan s plodnošću. Simbolika maka potječe iz starog Egipta. Tamo su se njegov cvijet ili osušeni tobolci darivali kao dokaz ljubavi, dok su ga Rimljani nazivali svetom biljkom. Zbog četiri latice cvijeta maka koje mogu izgledati poput križa, mak se često povezivao s kršćanstvom.

Uljani mak ostvaruje najbolje prinose na plodnim tlima. Međutim, uspješno se može uzgajati i na manje plodnim tlima uz adekvatnu gnojidbu. Za uzgoj mak potrebno je izabrati laganija, dobro strukturna tla s pH 6,5 – 7,2. Može se uzgajati kao ozimi ili jari usjev kojeg je potrebno zbog bolesti i štetnika uzgajati na istoj površini svake 4.-5. godine.

Heljda – stara kultura bez glutena

Heljda (Fagopyrum esculentum Moench) je vrlo stara kultura koja potječe iz brdskih područja sjeveroistočne i srednje Azije. Nju su u Europu donijeli križari krajem Srednjeg vijeka. Heljda se u Hrvatskoj uzgajala i ranije od 1396. godine, kad se prvi puta spominje u pismenom obliku. Ime je dobila od njemačke riječi heide. Na hrvatskom ta riječ znači “pogan” i najviše se uzgaja i koristi u prehrani na području sjeverozapadne Hrvatske (Varaždinska, Međimurska županija i Koprivničko-križevačka županija). Jednogodišnja je biljka iz porodice dvornika (Polygonaceae). Prema botaničkoj pripadnosti nije srodna žitaricama, no zbog sličnosti u kemijskom sastavu zrna i načinu korištenja najčešće se svrstava u žitarice.

Heljda za razliku od pšenice ne sadrži gluten. Tako osobe koje su intolerantne na gluten najčešće kao zamjenu za obično brašno koriste upravo heljdino brašno. Osim uporabe kao prehrambena namirnica (kaša, brašno, izrada krvavica itd.) na područjima gdje se tradicionalno uzgaja. Vrlo je dobra medonosna biljka. U novije vrijeme od ljuskica heljde proizvode se jastuci. Zbog njene kratke vegetacije pogodna je za uzgoj kao naknadni ili postrni usjev nakon neke žitarice. Također, omogućuje ostvarivanje dodatnog prihoda.

Heljda je vrlo pogodna kultura za organsku ili ekološku proizvodnju jer pri njenom uzgoju primjena sredstava za zaštitu izostaje. Budući da ima vrlo brzo nicanje i početni porast, „zagušuje“ korove te nije potrebno provesti tretiranje herbicidima. Prednost uzgoja ove kulture je i u tome što nema velikih zahtjeva u pogledu opskrbljenosti tla hranivima. Točnije, uspijeva na manje plodnim tlima.

Heljda ima vrlo zanimljivu građu cvijeta koji su dvospolni kod kojih je izražena heterostilija. Odnosno, cvjetovi imaju različite dužine vratova i tučka tzv. PIN i THRUM tip. Oplodnja se najbolje odvija između pin i thrum cvjetova ili kad pelud s kratkim prašnicima padne na njušku tučka cvijeta s kratkim vratom tučka i kad pelud iz dugih prašnika padne na njuške tučka s dugim vratom. Stranooplodna je biljka. Ako u vrijeme cvatnje nastupe nepovoljni vremenski uvjeti koji onemogućuju let insekata (kiša, vjetar) dolazi do slabije oplodnje te se tada oplodi samo oko 20 % cvjetova. Ove godine heljdu uzgaja kao glavni usjev 373 poljoprivredna proizvođača na 732,35 ha. Za uzgoj heljde kao postrnog usjeva nema dostupnih podataka. Iako uljni mak i heljda ostvaruju manje prinose po jedinici površine i zauzimaju manji broj oraničnih površina od većine ratarskih, to ne umanjuje njihov značaj u uvođenju ovih kultura u uzgoj.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakStjecanje prava vlasništva u mirnom i poštenom posjedu
Sljedeći članakSjemenska proizvodnja u Hrvatskoj kontinuirano raste
Avatar
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.