U 2021. godini za stručni nadzor za sjemensku proizvodnju HAPIH-u ukupno je prijavljeno 19.736 ha. To je povećanje za 2,7 % u odnosu na 2020. godinu i povećanje za 4,5 % u odnosu na 2019. godinu. Sjemenska proizvodnja u Hrvatskoj kontinuirano raste na više od 19.000 ha. Međutim, zabrinjava pad sjemenske proizvodnje kukuruza i nedovoljne površine pod sjemenskim usjevima povrća, krmnog bilja i uljarica. Od 2017.g. dolazi do oporavka sektora odnosno rasta proizvodnje za 4.093 ha (26,07%) i certificiranih količina sjemena za 16.990 t (28,96%). Novim porastom u 2021.g. za 3.100 t certificirane količine sjemena su na razini koju smo imali prije ulaska u EU.

To su podaci izneseni na 14. Međunarodnom kongresu „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“ i 8. Regionalnim danima sjemenara, koji su održani u Zadru sredinom studenoga, pod strogim epidemiološkim mjerama u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog sjemenarskog udruženja- Euroseeds uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucija u području poljoprivrede te resornih ministarstava.

Najavljeni novi modeli potpore sektoru sjemenarstva i rasadničarstva

Skup su u ime organizacijskog odbora pozdravili doc. dr. sc. Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i doc. dr. sc. Ivana Dugalić, predsjednica Znanstvenog odbora kongresa. U uvodnom dijelu, uspješan rad skupu poželio je prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, te izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak. Najavio je nove modele potpore sektoru sjemenarstva i rasadničarstva.

Na ovogodišnjem kongresu nastavljena je tradicija i kontinuitet održavanja ovoga značajnog skupa koji okuplja cjelokupni sektor oplemenjivanja bilja te sjemenarske i rasadničarske proizvodnje, a sve integrirano s regionalnim danima sjemenara. Poseban naglasak dan je na pregled stanja u domaćem sektoru sjemenarstva te aktualnim izazovima koji stoje pred svim dionicima u nadolazećem razdoblju.

Podaci o sjemenarstvu

Gotovo 99 % strnih žitarica i soje u Hrvatskoj posijano je sjemenom proizvedenim u Hrvatskoj. Kod kukuruza je to 50%, ali kod krmnog bilja tek 17% i uljarica 0%.

Hrvatska je treća zemlja u EU po certificiranim količinama sjemena soje, šesta po pšenoraži, deveta po ozimoj pšenici i ozimom ječmu, te jedanaesta po kukuruzu. Samodostatni smo kod sjemena strnih žitarice, soje i lucerne. Kod kukuruza zadovoljavamo potrebe za sjemenom 50-60%. Kod biljnih vrsta gdje nemamo selekciju i organiziranu proizvodnju uvozimo sjeme (povrće, krmno bilje…).

Hrvatska danas uvozi sjemena i sadnog materijala u vrijednosti od 80 milijuna USD, dok izvozi 30 milijuna USD. U izvozu prevladavaju žitarice, osobito kukuruz, dok se uvoze gotovo sve kulture. Iz vanjskotrgovinske bilance je vidljivo da je potpuno zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja kao što je krmno bilje, suncokret, šećerna repa, krumpir i povrće. U izvozu dominira sjeme žitarica osobito kukuruza, koji postiže značajne izvozne rezultate.

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva doc.dr.sc. Josip Haramija

Sudionici Kongresa

Dobitnici priznanja Zlatno sjeme

Hrvatsko agronomsko društvo na Kongresu je dodijelilo priznanja „ZLATNO SJEME“ i to:

1. Bc Institutu d.d. Zagreb: za hibrid BC 572 – „Najzastupljeniji hibrid kukuruza u Republici Hrvatskoj u 2020/2021. god. po proizvedenim i deklariranim količinama (deklarirano 345.834,2 kg sjemena kukuruza Bc 572 od ukupno deklariranih 3.252.484,43 kg sjemena kukuruza za hrvatsko tržište –  udio 11 %) , te

2. Poljoprivrednom institutu Osijek: za soju sortu IKA – „Najraširenija sorta soje u Republici Hrvatskoj u 2020/2021.god (u 2020/2021.god deklarirano 1.618.260,88 kg sjemena soje IKA od ukupno deklariranih 11.223.354,14 kg sjemena soje – udio 14 % )

sjemenska proizvodnja

U sklopu kongresa održan je okrugli stol: „Koliko će novo zakonodavstvo pridonijeti razvoju Sjemenarstva“. Moderirao ga je Martin Vuković, predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske.

Prezentiran je značajan broj aktualnih znanstvenih i stručnih radova i rezultata. Oni su pokazali da domaći istraživači i stručnjaci rade vrlo vrijedan posao. Radovi iz oplemenjivanja bilja pokazali su živu aktivnost na najvažnijim kulturama (žitarice, kukuruz, soja, suncokret, …) gdje se vidi i težnja i uspjeh biti ukorak sa svjetskim trendovima i dostignućima u oplemenjivanju bilja, kao i aktivnosti vezane za očuvanje i održivu uporabu biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH.

Istaknuta je važnost Programa podizanja kvalitete matičnih nasada kontinentalnih i mediteranskih voćnih vrsta. Sve s ciljem daljnje potpore održavanju postojećih, ali i podizanju novih vinove loze. Hrvatska je bogata autohtonim sortimentom vinove loze koji se dominantno nalazi u proizvodnji sadnog materijala. Isti je potrebno umnožiti za razvoj hrvatskog vinogradarstva. Zaustavljen je višegodišnji negativni trend rasadničarske proizvodnje.

Na kongresu je predstavljena monografija „Jabuka“ autora prof.dr.sc. Ive Miljkovića na gotovo 1000 stranica. Vrlo vrijedna i prva hrvatska jedinstvena monografija o kulturi jabuke, izuzetan prilog hrvatskoj poljoprivrednoj, a posebno voćarskoj literaturi.

sjemenska proizvodnja
U sklopu kongresa bila je organizirana i stručna ekskurzija u PZ MasVin u Polaču gdje je domaćin Rade Bobanović na osebujan način predstavio svoju proizvodnju maslina i vina uz vođenu degustaciju

Zaključno, potrebno je strukturnim i kontinuiranim mjerama osigurati stabilnost i rast sektora sjemenarstva i ubuduće. Posebno u dijelu sjemenske proizvodnje kukuruza te kultura kod kojih je značajnija nedostatnost vlastite proizvodnje.Stoga je potrebno izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemena krmnog bilja, trava, povrća, sjemenskog krumpira i lučice luka.

Svjetska gospodarska kriza uzrokovana pojavom pandemije korona virusa pokazala je kolika je važnost održive poljoprivredne proizvodnje kao i njena samodostatnost.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakHeljda i mak – manje zastupljene kulture na našim oranicama
Sljedeći članakKarantenske nematode korijenovih kvržica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.